KOLIKO je Hrvatska spremna za ozbiljnije krizne situacije, poput velikih nestanaka struje, prekida opskrbe, prirodnih katastrofa ili sigurnosnih prijetnji? To se pitanje ponovno otvara nakon što je Europska komisija objavila smjernice kojima građanima preporučuje da pripreme zalihe hrane, vode, lijekova i drugih osnovnih potrepština za najmanje 72 sata krize.

Naglasak je stavljen na trodnevnu samodostatnost građana. Europska komisija preporučuje da kućanstva imaju pripremljene osnovne zalihe hrane, vode, lijekova i drugih potrepština, kao i unaprijed spakiranu torbu ili ruksak s najnužnijim stvarima za slučaj hitne evakuacije.

Osim toga, smjernice obuhvaćaju još tri područja: obrazovanje djece o postupanju u kriznim situacijama već od vrtićke dobi, uz pristup prilagođen njihovoj dobi, posebne mjere zaštite osoba s invaliditetom te jasnije i pravodobnije informiranje građana o mogućim opasnostima.

Sve je to nastavak šire Strategije Unije za pripravnost, koju je Europska komisija predstavila još u ožujku 2025. godine. Strategija obuhvaća 30 mjera kojima se nastoji ojačati sposobnost EU-a i njegovih država članica da odgovore na različite krizne situacije.

Vlada šuti o novim preporukama

O novim europskim preporukama posljednjih se dana intenzivno govori u medijima, a velik interes za ovu temu pokazuju i brojni komentari čitatelja Indexa. Vlada RH, međutim, zasad nije javno predstavila nove smjernice niti objasnila planira li ih i na koji način provoditi u Hrvatskoj.

Premda smjernice nisu pravno obvezujuće za države članice, izostanak službene komunikacije pomalo iznenađuje. Europska komisija, naime, izričito navodi da njima želi potaknuti nacionalne vlasti na razvoj vlastitih mjera pripravnosti, prilagođenih okolnostima i potrebama pojedinih država.

Treba reći da Hrvatska već ima vlastite preporuke za postupanje u kriznim situacijama. Ravnateljstvo civilne zaštite na svojim stranicama objavilo je upute za pripremu kompleta za preživljavanje, koji uključuje hranu, vodu, lijekove, baterijsku svjetiljku, radioprijamnik, dokumente i druge nužne potrepštine. Postojeće hrvatske upute preporučuju zalihe hrane i vode za najmanje dva dana.

Što kaže Vlada?

Iz Vlade su za Index poručili da preporuka o pripremi osnovnih potrepština za prva 72 sata krize nije najava neposredne opasnosti, nego dio šire europske strategije jačanja pripravnosti. Ističu da je Hrvatska podržala Europsku strategiju za Uniju pripravnosti te da pripremljenost građana ne znači prebacivanje odgovornosti s države na pojedince.

"Pripremljenost građana pritom nije zamjena za odgovornost države. Upravo suprotno, ona je dodatni element sustava u kojem država nastavlja razvijati svoje sposobnosti prevencije, zaštite, spašavanja i zbrinjavanja stanovništva", navode iz Vlade.

Dodaju da Ravnateljstvo civilne zaštite već godinama informira i educira građane, dok se državni kapaciteti jačaju opremanjem spasilačkih timova, razvojem logistike i strateških zaliha te sudjelovanjem u europskom programu rescEU. Kada je riječ o skloništima, podsjećaju da je njihovo upravljanje i održavanje povjereno lokalnim vlastima.

Revizija otkrila ozbiljne propuste u upravljanju skloništima

Stanje hrvatskih skloništa dovodi u pitanje nalaz Državnog ureda za reviziju iz 2024. godine, koji je upozorio na brojne propuste u njihovu upravljanju i održavanju.

Revizijom je utvrđeno da se od 476 skloništa kojima je upravljalo 14 obuhvaćenih gradova njih 306 nije redovito koristilo, a gradovi nisu poduzimali potrebne aktivnosti kako bi ih stavili u uporabu. U sedam gradova obavljeni su samo vizualni pregledi skloništa, bez zapisnika o njihovoj ispravnosti. Revizori su naveli i da Ravnateljstvo civilne zaštite nije raspolagalo pouzdanim i ažuriranim podacima o stanju i opremljenosti skloništa, a inspekcijski nadzori nisu obuhvaćali provjeru samih javnih skloništa.

Gradske procjene rizika nisu obuhvaćale prijetnje poput ratova i terorističkih napada. Zbog utvrđenih nedostataka Državni ured za reviziju izdao je ukupno 158 naloga i preporuka, a upravljanje skloništima u sedam gradova te Ravnateljstvu civilne zaštite ocijenio je djelomično učinkovitim.

Lijekova uopće nema

Prema Vladinu izvješću za 2025. godinu, državne robne zalihe bile su raspoređene na ukupno 357 lokacija diljem Hrvatske. Ukupna vrijednost državnih robnih zaliha na kraju prošle godine iznosila je 93 milijuna eura, što je 6,87 posto više nego godinu ranije.

Posebno zabrinjava podatak da Hrvatska krajem 2025. godine u strateškim robnim zalihama nije imala evidentirane lijekove, sanitetski ni potrošni medicinski materijal, iako je njihovo držanje predviđeno propisima. Naime, Zakon o strateškim robnim zalihama iz 2022. godine izričito među strateške proizvode ubraja lijekove, cjepiva, protuotrove i medicinski materijal, dok državna bilanca određuje konkretne proizvode koje treba osigurati.

Ukupno je riječ o 106 vrsta proizvoda za koje se u samom izvješću izričito navodi da ih je potrebno držati u državnim rezervama, ali ih nema na zalihi. Njihova nabava najavljuje se već godinama, no ni krajem 2025. taj dio strateških zaliha nije bio popunjen.

Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, Ministarstvo zdravstva godinama nije izmijenilo propise potrebne za nabavu lijekova u državne rezerve. Ministarstvo gospodarstva potvrdilo je da postoje zakonske prepreke te da se stanje nije promijenilo ni tijekom 2026. godine.

Državne robne zalihe popunjene tek nešto više od polovice

U skladištima su se nalazile žitarice, ulje, šećer, konzerve, šatori i druge potrepštine, ali su nedostajali pojedini higijenski proizvodi, uključujući sapun, pelene za inkontinenciju te sredstva za dezinfekciju vode i prostora.

Prema Godišnjem izvješću Ministarstva gospodarstva za 2025. godinu, ukupna popunjenost planirane bilance strateških robnih zaliha iznosila je svega 51,39 posto. Popunjenost prehrambenih zaliha iznosila je 72,4 posto, a neprehrambenih 81,75 posto. Riječ je o ostvarenju državnog plana zaliha.

Rizici s kojima se Hrvatska već suočila

Kao što smo već pisali, Europska komisija upozorava na niz prijetnji, od geopolitičkih napetosti i mogućih vojnih sukoba do kibernetičkih napada, sabotaža kritične infrastrukture, prirodnih katastrofa i poremećaja u opskrbi. Jasno je da takvi rizici ne zaobilaze ni Hrvatsku, osobito kada je riječ o kibernetičkim napadima, mogućim prekidima opskrbe i drugim poremećajima koji se mogu proširiti preko nacionalnih granica.

No postoje i opasnosti na koje upozoravaju same hrvatske institucije. Prema službenim podacima Ravnateljstva civilne zaštite, među značajnim rizicima za Hrvatsku su potresi, poplave, požari otvorenog prostora, klizišta, ekstremne temperature, snažni vjetrovi i epidemije. Hrvatska je posljednjih godina već iskusila posljedice razornih potresa u Zagrebu i na Baniji, velikih požara i poplava.

Takve katastrofe mogu izazvati dugotrajnije prekide opskrbe električnom energijom i vodom, oštetiti prometnu infrastrukturu i otežati rad hitnih službi.

Nestanak struje 2024. kao upozorenje

Koliko su takvi poremećaji mogući, pokazuje i primjer od 21. lipnja 2024., kada je zbog velikog kvara u elektroenergetskom sustavu jugoistočne Europe bez struje ostao veći dio Dalmacije, ali i dijelovi Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.

Nestanak električne energije izazvao je probleme u prometu, komunikacijama i svakodnevnom funkcioniranju građana.

Prema izvješću Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2024., prekid opskrbe u Hrvatskoj pogodio je gotovo 200 tisuća korisnika mreže, a pojedini su korisnici bez struje bili gotovo četiri sata. Incident je pokazao koliko se brzo poremećaj u međusobno povezanim elektroenergetskim sustavima može proširiti preko državnih granica.

Stoga pitanje pripravnosti nije vezano samo uz moguće ratne i sigurnosne prijetnje, nego i uz opasnosti s kojima se Hrvatska već suočavala. Ostaje pitanje koliko su sustav civilne zaštite, skloništa i državne robne zalihe danas spremni odgovoriti na novu veliku krizu.