PREDSJEDNIK Ukrajine Volodimir Zelenski je prošlog tjedna došao u Poljsku u svoj prvi službeni posjet od početka ruske invazije. Predsjednik je odlikovan Ordenom bijelog orla - što je najviša državna nagrada Poljske i jedan od najstarijih poljskih redova, utemeljen još 1705. godine.

Vojni aspekt

U tom posjetu se prošlo kroz nekoliko zanimljivih točaka. Predsjednik Duda izjavio je kako će Poljska Ukrajini prebaciti 14 komada MIG-29 borbenih aviona, odnosno šest manje od prethodno obećanih dvadeset.

Također, dogovoreno je da će ukrajinska kompanija Ukroboronprom zajedno s poljskom Polska Grupa Zbrojeniowa zajednički proizvoditi granate kalibra 125 mm za tenkove.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je prošli tjedan da će Ukrajina od Poljske kupiti 100 oklopnih transportera Rosomak poljske proizvodnje. U srijedu je predsjednik Zelenski potvrdio kupnju u Varšavi, ali nije naveo količinu.

Govor Zelenskog

Zatim, u svom govoru, predsjednik Zelenski je naglasio suradnju Poljske i Ukrajine te najavio kako uskoro neće biti granica između dvaju naroda.

"U budućnosti neće biti granica između naših naroda: političkih, ekonomskih i - što je vrlo važno - povijesnih. Ali za to ipak trebamo pobijediti. Za to moramo još malo ići rame uz rame", rekao je predsjednik Ukrajine.

Stvaranje saveza Poljske i Ukrajine

Govor predsjednika Zelenskog nije prošao nezapaženo te je zanimljivo protumačiti kontekst tog govora, kao i reakcije poljskih i ukrajinskih medija. Ukrajina je otpočetka ruske invazije napravila svojevrstan politički zaokret, a u čemu je upravo Poljska jedna od ključnih partnera i "figura" tog zaokreta.

Takav zaokret su koristile ruske vlasti i propagandni mediji koji su svako približavanje Ukrajine Poljskoj aktivno promovirali kao navodne težnje Poljske da okupira zapadne dijelove Ukrajine. Varšava je u svakom tom pokušaju "mućenja vode" iz ruskih propagandnih medija odgovarala rezolutno i nedvosmisleno, jasno odbijajući bilo kakvu mogućnost zauzimanja bilo kojeg dijela teritorija Ukrajine.

Ipak, jasno je da Ukrajina i Poljska (naročito Ukrajina) imaju ideju o sklapanju određene vrste saveza ili sporazuma, što se dalo protumačiti i iz govora predsjednika Zelenskog. Poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je kako Kijev i Varšava rade na novom sporazumu o suradnji između dviju zemalja te da bi uskoro mogao biti potpisan novi sporazum o bilateralnoj suradnji Poljske i Ukrajine.

Zelenski je, govoreći o jačanju bilateralne suradnje, istaknuo da je Kijev zainteresiran da Poljska sudjeluje u obnovi Ukrajine. 

"Pozivamo poljske tvrtke da sada uđu u Ukrajinu. Za nas je važno da Poljska bude jedan od vodećih partnera u obnovi Ukrajine", rekao je.

Poljska i EU

Tumačeći izjave Zelenskog i Dude, u poljskim se medijima moglo pročitati kako Varšava razmatra mogući savez s Kijevom u inat vodećim zemljama EU, a s kojima poljske vlasti imaju napete odnose. U jesen ove godine u Poljskoj se održavaju parlamentarni izbori na kojima će zemlje zapadne Europe (prvenstveno Njemačka i Francuska) vrlo vjerojatno podržati opoziciju trenutne vlasti u Poljskoj.

Posebno je zanimljiv odnos Poljske i Njemačke koji je nakon ruske invazije na Ukrajinu prilično napet. Njemačka se otpočetka rata postavila vrlo oprezno, mjerila je svaki korak, dok je Poljska javno pozivala sve zemlje da sudjeluju u slanju vojne pomoći. Također, iz Poljske su se redovito mogle čuti poruke kritike prema zemljama koje nisu dovoljno odlučne u vojnom pomaganju Ukrajini, što je implicitno bila kritika prvenstveno Njemačkoj.

"Soliranje" Poljske posebno iritira Njemačku

Posljednje javne trzavice su se pojavile prije nego što je odlučeno da se pošalju njemački tenkovi Leopard u Ukrajinu. U tim trenucima se pregovaralo i bilo je očito da Njemačka neće popustiti pod pritiskom SAD-a i UK, ako i oni ne pošalju svoje tenkove (Abramse i Challengere), što se na kraju i dogodilo. Iz Varšave su se tada čule poruke kako će Poljska i bez odobrenja Njemačke poslati Leoparde, koje koristi u svojim oružanim snagama.

Sve te poruke, soliranja Poljske i preskakanje odluka EU posebno iritiraju vlasti u Njemačkoj, ali i u drugim zemljama EU, koje traže da se odluke donose na razini EU. Također, ako se pogleda malo u povijest, u periodu prije početka ruske invazije, Poljska je bila skupa s Mađarskom ta "osovina" koja je radila na "razgradnji" EU. 

Naravno, odnosi Mađarske i Poljske sada su nešto manje prisni i ta osovina je djelomice napukla jer vođeni svojim interesima, zemlje se očito razilaze u odnosu prema Ukrajini dok je napadnuta.

Ostatak Europe se donekle umorio od podrške Ukrajini, ali Poljska nije

Poljska je trenutno predana obrani suvereniteta Ukrajini, unatoč tome što se ostatak EU djelomično umorio. Naravno, to nije samo stvar dobrih odnosa prema Ukrajini, već i strateški interes Poljske, odnosno vlastitu sigurnost zemlje. Poljska sigurnost će biti veća što Rusija iz ovog rata izađe slabija i što ukrajinska državnost bude jača.

Dio poljske elite sadašnje partnerstvo s Kijevom smatra uporišnom točkom za svoj sukob s vodećim zemljama EU. Time Varšava, smatraju analitičari, stavlja i Ukrajinu koja ovisi o zapadnoj pomoći u neugodan položaj. Govor u kojem je poljski premijer Morawiecki oštro kritizirao Zapad je dobar primjer takvog soliranja Poljske u vanjskoj politici.

Poljska zanemaruje da se Ukrajina ne bi mogla obraniti bez potpore Zapada

"Kada su zapadni čelnici raspravljali o tome može li Ukrajina izdržati više od tjedan dana i pozvali predsjednika Zelenskog da napusti Kijev, bili smo prvi zapadni čelnici koji su putovali u Kijev bodriti naše ukrajinske prijatelje i pokazati solidarnost", rekao je Morawiecki.

Ono što poljski premijer u svom govoru zanemaruje jest činjenica da, bez potpore Zapada, Ukrajina se ne bi mogla obraniti i da Poljska može učinkovito pomagati Ukrajini samo ako ostane čvrsto ukorijenjena u vojne, ekonomske i političke strukture EU i NATO-a, kao i da Ukrajini Poljska može biti privlačan partner samo kao dio tog zapadnog svijeta.

Problemi saveza

Iako Ukrajina i Poljska imaju Rusiju koju vide kao zajedničkog neprijatelja i budućnost koja može biti zajednička, također, postoje povijesni problemi koji nisu do kraja riješeni.

Posebno se to odnosi na period Drugog svjetskog rata, događaja poput masakra u Volinu, uloge ukrajinskog pokreta OUN-UPA i sl. Ove godine se obilježava 80. obljetnica masakra u Volinu, što će biti pravi test za pokazivanje zrelosti ukrajinske i poljske diplomacije. 

Poljski mediji to naglašavaju kao pitanje koje sada Poljska ne bi trebala ponovno otvarati, uzimajući u obzir što se događa posljednjih godinu dana.

S druge strane, spominje se ili očekuje da predsjednik Ukrajine ili netko iz ukrajinskih vlasti sudjeluje u toj godišnjici. Ipak, poljski se mediji slažu kako će se toj temi moći temeljito pristupiti nakon rata u Ukrajini.

Poljska na najvećem udaru problema s ukrajinskim žitom

Ako se povijesne nesuglasice i problemi mogu zasad staviti "pod tepih", drugi problem je prilično aktualan. Naime, kako je Ukrajina jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica, bila je prisiljena tražiti alternative rute nakon što su njene crnomorske luke okupirane ili blokirane, a odabrane su rute kroz Poljsku, odnosno Rumunjsku.

No, logistička uska grla dovela su do toga da je velika količina ukrajinskog žita, koje je jeftinije od žita proizvedenog u EU, završila u europskim zemljama. Priljev ukrajinskog žita naštetio je cijenama i prodaji europskih poljoprivrednika.

Najveći udar, doživjela je upravo Poljska gdje su počeli prosvjedi poljoprivrednika. Stoga je Poljska pozvala EU da ograniči količinu ukrajinskog žita koje ulazi na europsko tržište. Ipak, prosvjedi su se nastavili, a sve je kulminiralo ostavkom poljskog ministra poljoprivrede.

Upravo u takvoj atmosferi predsjednik Ukrajine je došao u posjetu Poljskoj. Ta tema je bila također na stolu, potpisano je nekoliko sporazuma, no nije jasno kako će se riješiti pitanje ukrajinskog žita.

Prema poljskim medijima, vlada Morawieckog je ignorirala upozorenja da bi ukrajinsko žito namijenjeno Africi moglo preplaviti Poljsku. To je izazvalo ne samo nezadovoljstvo, već i antiukrajinsko raspoloženje među poljoprivrednicima. 

Delikatna situacija

Zasad nije jasno kako će se situacija s ukrajinskim žitom riješiti, ali za Ukrajinu je situacija jako složena. S jedne strane Ukrajina pokazuje zahvalnost Poljskoj na njihovoj solidarnosti i pomoći, a s druge strane vođeni svojim razumom shvaćaju da je "izvor" Zapada u Washingtonu, Bruxellesu, pa i u Berlinu.

I koliko god priča o savezništvu, partnerstvu i prijateljstvu s Poljskom izgleda privlačno Ukrajini, jasno je da toga ničeg ne bi bilo da Poljska nije dio EU i NATO saveza. 

Stoga, Ukrajina će nastaviti graditi odnose s Poljskom, ali prvenstveno s težnjom da sama postane dio tog zapadnog društva. Također, iako Poljska i Ukrajina imaju sve više prijateljske odnose, vidljivo je iz primjera žita da će postojati mnoge točke oko koji će dvije strane morati postići dogovor, gdje će se voditi vlastitim interesima. To je proces koji je pokrenut, ali je sigurno da će trajati izvjesno vrijeme, naročito dok je u Ukrajini ratno stanje.