EUROPSKA komisija predložila je Akt o priuštivom stanovanju koji bi nadležnim tijelima u državama članicama trebao pružiti više pravne sigurnosti kada donose mjere za povećanje dostupnosti stanova, kako tim mjerama ne bi kršila pravila jedinstvenog tržišta.

Problem priuštivosti stanovanja nije svugdje podjednako izražen. U nekim gradovima, na otocima i u turističkim odredištima značajan udio stambenog prostora ne koristi se kao primarno prebivalište. To stvara pritisak i na cijene i na dostupnost stanovanja.

Nema dovoljno stanova tamo gdje su ljudima najpotrebniji i po cijenama koje si mogu priuštiti. To utječe na mogućnost ljudi da žive tamo gdje rade, na mogućnost mladih da napuste roditeljski dom, a predstavlja i gospodarski problem jer smanjuje mobilnost radne snage i ograničava mogućnosti obrazovanja.

Države su se već suočavale s pravnim problemima

Neke države članice već su poduzele mjere za ublažavanje takvih pritisaka, ali su se suočile s pravnim izazovima u vezi s njihovom usklađenošću s pravom EU-a. Platforme za kratkoročni najam poput Airbnba mogu ih tužiti zbog kršenja pravila o slobodi pružanja usluga ili prava na raspolaganje privatnim vlasništvom.

Povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jorgensen rekao je da su neke zemlje uvele zabranu držanja stanova praznima, čime se vlasnike prisiljava da u njima žive ili ih iznajme drugima. Nova uredba trebala bi pružiti veću pravnu sigurnost za takve mjere.

"Suočavamo se sa strašnom krizom koja mnogim građanima onemogućuje pristup stanovanju. Kada tržište ne uspije pružiti nešto tako temeljno kao što je pristupačan dom, javne vlasti imaju odgovornost djelovati. Zakonom o pristupačnom stanovanju pružamo pravnu sigurnost lokalnim vlastima, omogućujući im da poduzmu mjere i riješe jedan od najvećih problema našeg vremena", izjavila je izvršna potpredsjednica Komisije Teresa Ribera.

Akt o priuštivom stanovanju trebao bi pomoći nadležnim vlastima da identificiraju područja u kojima je stambena kriza najizraženija i poduzmu proporcionalne i ciljane mjere kako bi više domova bilo dostupno i pristupačnije.

U Zagrebu je 19 posto stanova prazno

Posljednjih godina snažno je rastao kratkoročni najam. Primjerice, u Madridu na 100 stanova u dugoročnom najmu dolazi 40 stanova za kratkoročni najam. Komisija navodi i primjer Zagreba, gdje je 19 posto stanova prazno.

Kratkoročni najam sve je privlačniji i investitorima. Na Malti je više od 60 posto stanova u kratkoročnom najmu u vlasništvu osoba koje imaju dva ili više stanova za iznajmljivanje. U određenim područjima, posebno u gradovima i turističkim središtima, veća konkurencija za ograničeni stambeni fond podigla je cijene na razine koje su nedostupne lokalnom stanovništvu.

Kako bi se utvrđivalo gdje postoji problem

Akt o priuštivom stanovanju predviđa zajedničku metodologiju temeljenu na objektivnim i transparentnim dokazima. Ona bi trebala pomoći u donošenju mjera koje neće biti u suprotnosti s pravilima jedinstvenog tržišta.

Metodologija predviđa temeljitu provjeru omjera cijena i prihoda kako bi se procijenilo postaju li cijene stanova manje pristupačne u odnosu na prihode. Nakon toga slijedi detaljnija procjena lokalnih uvjeta na tržištu nekretnina, uključujući ponudu i potražnju za stanovima te relevantne demografske i populacijske trendove.

Ako nadležna tijela odluče donijeti mjere koje ograničavaju kratkoročni najam u određenom području, morat će dokazati da je to nužno zbog nepovoljnog omjera cijena i prihoda te da velik broj stanova u kratkoročnom najmu ograničava ponudu dostupnih stanova.

Komisija ističe da ona neće određivati koja su područja pod stambenim stresom. To ostaje odgovornost nadležnih nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela. Procjena mora biti utemeljena na dokazima, geografski ciljana, transparentna i redovito preispitivana, uzimajući u obzir relevantne lokalne uvjete na tržištu nekretnina.

Akt ne propisuje zabrane kratkoročnog najma

Akt o priuštivom stanovanju ne zabranjuje, ne propisuje niti preporučuje ograničenja kratkoročnog najma jer on donosi i brojne koristi, poput dodatnog prihoda za kućanstva ili poticaja za obnovu stana, ističe Komisija.

Ako nadležna tijela odluče da je potrebno poduzeti mjere kako bi se zaštitila priuštivost i dostupnost stanovanja, morat će pokazati da kratkoročni najam ima značajan negativan učinak na lokalno tržište nekretnina. Konačnu odluku o ovom zakonskom prijedlogu donijet će države članice i Europski parlament.