EUROZASTUPNICI su donijeli nova pravila kojima se poboljšava pristup novim biljkama otpornim na klimatske promjene i nametnike te koje zahtijevaju manje pesticida, objavio je Europski parlament danas. Nova pravila EU-a označavaju zaokret prema reguliranju biljaka na temelju njihova konačnog genetskog izgleda, a ne na temelju načina na koji su stvorene. Biljke dobivene novim genomskim tehnikama podijeljene su u dvije kategorije za koje vrijede različite pravne obveze.

Biljke dobivene novim genomskim tehnikama 1. kategorije (NGT-1): ova kategorija obuhvaća biljke s ograničenim brojem i vrstom izmjena koje se mogu postići i konvencionalnim uzgojem. Ako se utvrdi da ispunjavaju kriterije kategorije NGT-1, smatrat će se jednakima konvencionalnim biljkama. Na temelju zahtjeva Parlamenta, biljke izmijenjene kako bi tolerirale herbicide ili proizvodile insekticidne tvari ne mogu se smatrati biljkama ove kategorije.

Biljke dobivene novim genomskim tehnikama 2. kategorije (NGT-2): ova kategorija obuhvaća biljke čije su genetske modifikacije opsežnije ili složenije. Te su biljke obuhvaćene važećim strogim pravilima za genetski modificirane organizme i podlijegat će obvezama o procjeni rizika. Prije nego što završe na tržištu EU-a, morat će dobiti odobrenje, navodi se u objavi Parlamenta.

Države članice moći će ograničiti ili zabraniti uzgoj nekih biljaka

Nekoliko proizvoda dobivenih od NGT biljaka već je dostupno na tržištu ili je u naprednoj fazi razvoja izvan EU-a. Primjeri uključuju pšenicu s niskim udjelom glutena, krumpir otporan na patogene i kukuruz tolerantan na sušu.

Biljke iz kategorije NGT-2 podlijegat će potpunim obvezama o sljedivosti i označavanju, a države članice moći će ograničiti ili zabraniti njihov uzgoj iako su odobrene za uzgoj u EU-u. Biljne sorte koje sadrže NGT-1 biljku ili su od nje dobivene bit će uvrštene u javnu bazu podataka EU-a.

Vrećice za sjeme i reprodukcijski materijal morat će nositi oznaku NGT-1 kako bi se poljoprivrednicima omogućio informiran izbor. Kako bi se upotreba novih genomskih tehnika usmjerila prema razvoju održivijih biljnih sorti, primjerice otpornih na klimatske promjene i nametnike, uvodi se obvezno praćenje učinka biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama u pogledu održivosti.

"Ovo je povijesna pobjeda za poljoprivrednike"

Nove genomske tehnike neće biti dopuštene u ekološkoj proizvodnji, no tehnički neizbježna prisutnost biljaka iz kategorije NGT-1 neće se smatrati neusklađenošću. Komisija će procijeniti predstavljaju li novi propisi administrativna, gospodarska ili praktična opterećenja za subjekte u ekološkoj proizvodnji, uključujući ona koja se odnose na njihovu vlastitu percepciju i percepciju potrošača.

Bit će moguće patentirati nove genomske tehnike, osim u slučaju značajki ili sekvenci genoma koje se pojavljuju u prirodi ili proizvode biološkim metodama. Zastupnici su unijeli zaštitne mjere kako bi spriječili tržišnu koncentraciju te poljoprivrednicima osigurali cjenovnu pristupačnost i pravedan pristup, uključujući pravo na čuvanje i ponovno sijanje sjemena.

Izvjestiteljica Jessica Polfjärd (EPP, Švedska) ustvrdila je da je "ovo povijesna pobjeda za europske poljoprivrednike i budućnost Europe". "Odobravanjem korištenja NGT biljaka odabrali smo inovacije, konkurentnost i sigurnost hrane. Poljoprivrednici već dugo pozivaju na pristup ovim modernim alatima za uzgoj kako bi im se pomoglo u razvoju usjeva koji su otporniji i manje ovisni o pesticidima.

"Ovime štitimo i našu sigurnost hrane"

Omogućavanjem dostupnosti ovih sigurnih, znanstveno utemeljenih tehnologija uzgoja, Parlament doprinosi europskim poljoprivrednicima, štiti našu sigurnost hrane i gradi konkurentniju i inovativniju Europu", rekla je švedska pučanka, navodi Europski parlament.

Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o izmijenjenim pravilima o novim genomskim tehnikama (NGT) u prosincu 2025. Uredba s novim pravilima stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije i počinje se primjenjivati dvije godine kasnije.