EUROPSKI parlament usvojio je nova pravila koja europskim potrošačima osiguravaju pravo na popravak kućanskih i drugih proizvoda.

Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili direktivu o tzv. pravu na popravak s 584 glasa za, 3 protiv i 14 suzdržanih, objavio je Europski parlament. Pravila pojašnjavaju obveze proizvođača da popravljaju robu i potiču potrošače da popravkom produlje životni ciklus proizvoda, a cilj im je smanjiti otpad i ojačati sektor popravaka čineći lakšim i isplativijim popravak robe.

Nova pravila osiguravaju da proizvođači pružaju pravodobne i isplative usluge popravka i informiraju potrošače o njihovim pravima na popravak. Roba popravljena pod jamstvom imat će koristi od dodatnog jednogodišnjeg produljenja zakonskog jamstva, što dodatno potiče potrošače da izaberu popravak umjesto zamjene.

Što se mijenja?

Nakon što zakonsko jamstvo istekne, proizvođač je i dalje dužan popraviti uobičajene kućanske proizvode koji su tehnički popravljivi prema zakonima EU, poput perilica rublja, usisavača, pa čak i pametnih telefona. Popis kategorija proizvoda može se s vremenom proširivati. Potrošači također mogu posuditi uređaj dok je njihov na popravku ili, ako se ne može popraviti, odlučiti se za obnovljenu jedinicu kao alternativu, navodi se u objavi EP-a.

Europski informacijski obrazac može se ponuditi potrošačima kako bi im se pomoglo u procjeni i usporedbi usluga popravka (s pojedinostima o prirodi kvara, cijeni i trajanju popravka). Kako bi se olakšao postupak popravka, bit će postavljena europska internetska platforma s nacionalnim odjeljcima kako bi se potrošačima pomoglo da lakše pronađu lokalne servisne radionice, prodavače obnovljene robe, kupce neispravnih predmeta ili inicijative za popravke koje vodi zajednica, kao što su kafići za popravke.

Pravila imaju za cilj ojačati tržište popravaka u EU i smanjiti troškove popravaka za potrošače. Proizvođači će morati osigurati rezervne dijelove i alate po razumnoj cijeni i bit će im zabranjeno korištenje ugovornih klauzula, hardverskih ili softverskih tehnika koje ometaju popravke. Konkretno, ne mogu spriječiti korištenje rabljenih ili 3D ispisanih rezervnih dijelova od strane neovisnih servisera niti mogu odbiti popravak proizvoda isključivo iz ekonomskih razloga ili zato što ga je prethodno popravio netko drugi.

Kako bi popravci bili pristupačniji, svaka će država članica morati primijeniti barem jednu mjeru za promicanje popravka, kao što su vaučeri i sredstva za popravak, provođenje informativnih kampanja, ponuda tečajeva za popravak ili potpora prostorima za popravak pod vodstvom zajednice, priopćio je EP.

Pravo na popravak "postaje stvarnost"

Nakon što Vijeće službeno odobri direktivu i objavi je u Službenom listu EU, države članice imat će 24 mjeseca da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo.

"Pravo potrošača na popravak proizvoda sada će postati stvarnost. Bit će lakše i jeftinije popraviti umjesto kupnje novih skupih predmeta. Ovo je značajno postignuće za Parlament i njegovu predanost osnaživanju potrošača u borbi protiv klimatskih promjena. Novi zakon produljuje zakonska jamstva za 12 mjeseci kada se odlučite za popravak, daje bolji pristup rezervnim dijelovima i osigurava lakši, jeftiniji i brži popravak", izjavio je njemački socijaldemokrat René Repasi.

Usvajanje novih pravila pozdravili su i hrvatski eurozastupnici iz Odbora za zaštitu potrošača (IMCO) Tomislav Sokol i Biljana Borzan.

Sokol, potpredsjednik odbora IMCO, napominje da "iako su istraživanja pokazala da bi 77 posto građana EU-a radije popravilo svoje uređaje nego ih zamijenilo novim, činjenica je da se potrošači, kad odluče popraviti proizvod, susreću s brojnim problemima kao što su nedostupnost zamjenskih dijelova, dugotrajnost i skupoća popravka te nedostupnost servisa za popravak".

"Zato smo novim zakonom odredili da rezervni dijelovi moraju biti dostupni potrošačima i neovisnim serviserima po razumnoj cijeni. Osim toga, ovim zakonom obvezujemo proizvođače da izvrše popravak proizvoda u razumnom roku što bi trebalo potrošače potaknuti da češće popravljaju proizvode", tumači Sokol.

Borzan ističe kako će "rezervni dijelovi biti jeftini, a servisi dostupniji". "Tako ćemo ostvariti uštede za građane, ali i očuvati okoliš!" napominje SDP-ova eurozastupnica. "Prema mom istraživanju, preko 80 posto građana RH smatra kako je popravak neisplativ. Tome danas stajemo na kraj!" dodaje Borzan.

Prema Europskoj komisiji, prerano zbrinjavanje robe široke potrošnje proizvodi 261 milijun tona CO2 ekvivalentnih emisija, troši 30 milijuna tona resursa i stvara 35 milijuna tona otpada u EU svake godine. Potrošači također gube oko 12 milijardi eura godišnje zamjenom robe umjesto popravkom. Osim toga, očekuje se da će nova pravila donijeti 4.8 milijardi eura rasta i ulaganja unutar EU. Direktiva nadopunjuje druga nova pravila EU o ekološkom dizajnu i osnaživanju potrošača za zeleni prijelaz.