MINISTRI vanjskih poslova država članica postigli su danas politički dogovor o uvođenju sankcija odgovornima za zatvaranje i osudu ruskog oporbenog aktivista Alekseja Navalnog.

Sankcije bi trebale biti uvedene u ožujku protiv osoba odgovornih za zatvaranje i osudu Navalnog. Po povratku iz Njemačke u Rusiju prošli mjesec Navalni je uhićen i osuđen, što je izazvalo prosvjede diljem Rusije, a vlasti su reagirale uhićenjima prosvjednika.

“S puno toga nismo zadovoljni u vezi s onim što se događa u slučaju Navalni, ali s druge strane važno je voditi strateški dijalog. To je tzv. dvotračni pristup koji znači s jedne strane sankcije, a s druge ostavljanje otvorenima komunikacijskih kanala s Rusijom”, izjavio je nakon sastanka hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Dio zemalja traži oštre sankcije, dio je popustljiv

Zemlje članice nisu jedinstvene u pogledu Rusije. Istočne članice i baltičke zemlje traže vrlo oštar pristup prema Moskvi, s druge strane su Italija, Grčka i Cipar koje su vrlo popustljive prema Rusiji, a ostale članice negdje su u sredini između ta dva pristupa.

Upitan kojem je stajalištu Hrvatska bliže, ministar Grlić Radman je rekao da nije riječ o tome kome smo bliži.

“Hrvatska pridonosi konstruktivnoj raspravi i daje svoj prilog kada govorimo o odnosima s Rusijom. U svakom slučaju provodimo europsku politiku i sve ono što zajednički zaključimo. Na Rusiju treba gledati kao na bitnog partnera u područjima od zajedničkog interesa poput borbe protiv klimatskih promjena, borbe protiv pandemije, terorizma itd.”, rekao je Grlić Radman.

Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da će EU prvi put primijeniti novi okvir za sankcije protiv kršitelja ljudskih prava, koji je uspostavljen u prosincu prošle godine po uzoru na američki zakon Magnicki. Taj okvir omogućava sankcioniranje pojedinaca i pravnih osoba za kršenje ljudskih prava bilo gdje u svijetu.