EUROPSKA komisija zaustavila je isplatu 125 milijuna eura koje su entiteti u BiH trebali dobiti kao pomoć za oporavak od posljedica pandemije, objavili su u srijedu lokalni mediji.

Ta je informacija potvrđena nakon što je ovog tjedna iz Bruxellesa stiglo upozorenje da bi sankcije mogle biti odgovor na secesionističku politiku vlasti Republike Srpske.

Europska komisija i vlasti BiH su u prosincu 2020. potpisali sporazum o paketu pomoći, vrijednom 250 milijuna eura, namijenjenom Federaciji BiH, RS-u i distriktu Brčko. Polovica tog iznosa isplaćena je 2021., a ostatak je trebao biti prebačen na račune u BiH tijekom siječnja ove godine, no to se nije dogodilo, a neizvjesno je kada i hoće li uopće taj novac biti isplaćen.

Predstavnici Delegacije EU u BiH za banjolučke Nezavisne novine su pojasnili kako je isplata drugog dijela paketa pomoći Unije suspendirana temeljem kriterija o uvjetovanosti te pomoći poduzimanjem mjera na planu ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti financijskog sektora, transparentnosti, ali i borbi protiv korupcije, kao i boljeg funkcioniranja tržišta rada.

"Provedba ovih mjera i politika zahtijevat će blisku suradnju svih razina vlasti. EU će u narednim mjesecima izvršiti procjenu usklađenosti s uvjetima za dodjelu makrofinancijske pomoći", pojašnjenje je Delegacije EU.

BiH je do sada iz europskih fondova dobila pomoć od 345 milijuna eura za suočavanje s posljedicama pandemije prouzročene koronavirusom. Od toga su nepovratna sredstva iznosila 95 milijuna eura, a ostatak su bili povoljni krediti.

Cjelokupno gospodarstvo BiH najvećim je dijelom oslonjeno na tržište EU gdje plasira više od dvije trećine svog izvoza, a takav omjer vrijedi iz za Republiku Srpsku.

Najava mogućih sankcija

Glasnogovornik Europske komisije Peter Stano u utorak je potvrdio kako bi zaoštravanje političke krize u BiH, prouzročeno destruktivnim postupcima vlasti RS-a usmjerenim na izdvajanje tog entiteta iz ustavno-pravnog poretka BiH, moglo navesti Uniju na posezanje za kaznenim mjerama protiv odgovornih.

"Opredijeljeni smo omogućiti dijalog koji bi doprinio uklanjanju zapreka stvarnom napretku na europskom putu BiH za dobrobit svih građana i zemlje. Ukoliko se situacija dodatno pogorša EU raspolaže širokim paketom alata, uključujući postojeći okvir sankcija EU i reviziju ukupne pomoći EU", kazao je Stano.

Odmah nakon te njegove izjave šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler potvrdio je kako Unija smatra vlasti u Banjoj Luci izravno odgovornima za eskalaciju krize u zemlji, koja je uslijedila obilježavanjem 9. siječnja kao dana RS-a.

Na svom Twitter nalogu Sattler je napisao kako oštro osuđuje negativnu i zapaljivu retoriku lidera RS-a, izrečenu 9. siječnja. "Takva retorika i postupci ugrožavaju stabilnost i prosperitet zemlje te su u potpunoj suprotnosti s njenom EU perspektivom", upozorio je Sattler.

SAD je prošlog tjedna, zbog postupaka koji ugrožavaju stabilnost BiH i mir u zemlji, sankcijama kaznila srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog pravnog savjetnika Milana Tegeltiju, a očekuje se kako će popis osoba pod američkim kaznenim mjerama biti proširen.

Glasnogovornik Europske komisije Stano najavio je kako će se tema mogućih sankcija protiv osoba odgovornih za krizu u BiH naći na dnevnom redu Vijeća za vanjske poslove Unije, zakazanom za 24. siječnja.

Neke članice Unije poput Mađarske upozorile su ranije kako su spremne blokirati uvođenje europskih sankcija Dodiku i drugim političarima iz reda bosanskih Srba, dok velike zapadne države poput Njemačke jasno podupiru nametanje kaznenih mjera.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ranije je kazao kako bi prije sankcija trebalo iskoristiti sve druge opcije. "Treba najprije iscrpiti sve mogućnosti koje proizlaze iz razgovora i dijaloga pa onda utvrditi ostale instrumente koji bi trebali djelovati da se nastave reformski procesi u BiH", kazao je Grlić Radman prije nego što je Washington objavio svoje sankcije protiv Dodika.