BRUXELLES se priprema za neuobičajen sukob koji suprotstavlja najmanju članicu Europske unije i legendu britanskog nogometa. U središtu spora je plan EU-a za oporezivanje online klađenja, čemu se Malta oštro protivi, a kampanju za uvođenje poreza predvodi Peter Shilton, bivši engleski vratar koji je postao aktivist protiv kockanja. Cilj inicijative je prikupiti dodatna sredstva za idući proračun Unije, težak dva bilijuna eura, piše Politico.

Duboke podjele oko proračuna

Prijedlog oporezivanja online klađenja podijelio je 27 država članica. Na jednoj su strani zagovornici industrije klađenja iz južne Europe, a na drugoj zapadnoeuropske zemlje predvođene Francuskom. Rasprave su već počele, iako Europska komisija još nije predstavila službeni prijedlog poreza, koji bi na kraju sve vlade morale jednoglasno odobriti.

To je samo jedno od brojnih spornih pitanja u pregovorima o novom proračunu EU-a. Irska, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, planira obnoviti pregovore kako bi se dogovor postigao do kraja godine. Zadatak nije jednostavan jer Dublin mora uskladiti suprotstavljene prioritete, od poljoprivrednih subvencija do inozemne pomoći, u jedinstven proračun prihvatljiv svima.

Nacionalne vlade morat će jednoglasno odobriti nove poreze na razini EU-a, poznate kao vlastita sredstva. Tim bi se novcem trebali pokriti rastući troškovi obrane i otplata dugova nastalih nakon pandemije, bez drastičnog povećanja nacionalnih doprinosa proračunu Unije.

Shiltonova osobna borba

Peter Shilton, engleski vratar poznat po primljenom pogotku Diega Maradone 1986. godine, svoj je život posvetio borbi protiv ovisnosti o kockanju, s kojom se i sam borio desetljećima. Iako je zagovornik Brexita, postao je zaštitno lice inicijative Europskog parlamenta za oporezivanje online klađenja.

Argumente Malte i kockarskih lobija odbacuje i naziva ih praznim pričama. Zalaže se za više poreze jer smatra da će to smanjiti prihode kladionica od oglašavanja, kojim se privlače novi igrači. "U suštini, njima je samo stalo do tuđeg novca. Stvar je vrlo jednostavna", rekao je Shilton za Politico tijekom posjeta Bruxellesu u lipnju.

Zagovornici poreza ističu da bi se njime prikupilo više od 13 milijardi eura tijekom idućeg proračunskog razdoblja. Za neke je još važnije rješavanje javnozdravstvenog problema, s obzirom na to da se procjenjuje kako je oko 80 milijuna odraslih diljem svijeta iskusilo ovisnost o kockanju. "Na kockanje gledamo kao na bolest. To je nešto što je urođeno u vama i što se može aktivirati", poručio je Shilton.

Strategija Malte

Malta je snažno investirala u industriju igara na sreću, koja uključuje lutrije, klađenje i kockarnice, a taj sektor sada čini oko 12 posto njezinog bruto domaćeg proizvoda. Tvrtke su se ondje preselile zbog blagog režima licenciranja, povoljnog poreznog sustava i ugodne klime.

Jedan diplomat EU-a, koji je želio ostati anoniman, izjavio je da Malta "ovisi o industriji online kockanja jednako kao Njemačka o autima". Iako tvrtke za igre na sreću trebaju lokalne dozvole za rad u većini drugih europskih zemalja, malteška licenca ključna im je za pristup bankarskim uslugama i ulazak na tržište EU-a.

Vlasti u Valletti tvrde da će viši porezi uništiti njihovu industriju, ojačati ilegalne operatere i natjerati tvrtke da napuste Uniju. "Malta neće prihvatiti nikakve poreze na razini EU-a koji bi služili za financiranje potrošnje Unije", izjavio je premijer Robert Abela u malteškom parlamentu u lipnju.

S obzirom na utjecaj industrije, ne iznenađuje što je pronašla saveznike među malteškim političarima u Bruxellesu. Predsjednica Europskog parlamenta, Maltežanka Roberta Metsola, prošle je godine otvorila međunarodnu konferenciju o kockanju u Rimu.

"Više sam nego ponosna što je sve počelo na mom rodnom otoku, Malti", rekla je Metsola. Time se referirala na SiGMA-u, maltešku tvrtku za organizaciju događaja usmjerenu na online kockanje, koju je osnovao njezin prijatelj s fakulteta.

Argumenti industrije i njezinih kritičara

Kockarski lobiji tvrde da se protive višim porezima jer će oni potaknuti potražnju na ilegalnom tržištu, koje je izvan dosega pravila EU-a. "Viši porez doveo bi do lošijih koeficijenata za korisnike, a to je važno jer je pristup ilegalnim tržištima u Europi udaljen samo jedan klik", rekao je Maarten Haijer, glavni tajnik Europskog udruženja za igre na sreću i klađenje (EGBA).

S druge strane, ekonomist Nicola Matteucci, koji je opsežno istraživao sektor, tvrdi da efekt nije tako trenutačan. "Postoji točka u kojoj cijene premašuju određenu razinu i potražnja opada. No, to nije tako brzo kao što industrija sugerira", kaže Matteucci. On smatra da većinu igrača neće odvratiti malo viši porezi i lošiji koeficijenti jer nisu potpuno racionalni potrošači.

Udruge koje se bore protiv kockanja ističu da će viši porezi smanjiti potrošnju sektora na oglašavanje, što će spriječiti da potencijalni igrači uopće budu privučeni klađenjem. "Viši porezi stoga će značiti manje oglašavanja kockanja, što je, po mišljenju mnogih, od javnog interesa", rekao je Derek Webb, osnivač zagovaračke skupine Campaign for Fairer Gambling.

Mediteranski blok uz Maltu

Malta se udružila s drugim mediteranskim zemljama – Italijom, Portugalom i Španjolskom – kako bi osporila predloženi porez. To potvrđuju četiri diplomata upućena u rasprave. Prema procjenama Europske komisije, porez od 3 posto na neto promet sektora online kockanja donosio bi oko 1.9 milijardi eura godišnje.

Očekuje se da će Španjolska, sa svojim velikim tržištem, biti među najvećim financijskim gubitnicima ako se porez uvede, s procijenjenim godišnjim troškom od 414 milijuna eura. Malti se predviđa račun od 165 milijuna eura godišnje, što je nerazmjerno visok iznos za tako malu zemlju.

Portugal također oklijeva. Jedan portugalski dužnosnik navodi kako strahuju da bi viši porezi smanjili prihode državnih kladionica i lutrija. Taj se novac trenutačno usmjerava u programe zdravstvene skrbi i potpore mladima preko zaklade Santa Casa da Misericordia de Lisboa.

U međuvremenu, suzdržanost Italije iznenadila je protivnike kockanja, s obzirom na relativno slabu zastupljenost online klađenja. Očekuje se da će Rim plaćati tek 7 posto novog nameta.

Međutim, stranka Braća Italije premijerke Giorgie Meloni i ranije je pokazivala naklonost industriji. Prošle su godine njihovi zastupnici usvojili rezoluciju kojom se potiče ukidanje zabrane oglašavanja kockarskih tvrtki u profesionalnim nogometnim klubovima.