Euro i japanski jen ojačali prema dolaru

Euro i japanski jen ojačali prema dolaru
Foto: EPA

NA SVJETSKIM valutnim tržištima dolar je oslabio prema košarici valuta, pri čemu je tečaj eura dosegnuo najvišu razinu u četiri i pol mjeseca jer su ulagači skloniji rizičnijim investicijama nakon poboljšanja trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 9 sati na otprilike 96,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,81 bod.

Optimizam zbog odnosa SAD-a i Kine

Pritom je tečaj eura prema dolaru porastao s jučerašnjih 1,1198 na 1,1210 dolara, najvišu razinu u posljednja četiri i pol mjeseca.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara pao je, pak, na 108,77 jena, najnižu razinu u tri tjedna, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,08 jena.

Optimizam u vezi trgovinskih odnosa SAD-a i Kine oslabio je potražnju za valutama-utočištima poput jena i dolara, a trgovanje je jutros, kao i prethodnih dana, suzdržano zbog predstojećih blagdana.

Peter Navarro, trgovinski savjetnik u Bijeloj kući, kazao je jučer da će prva faza trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine vjerojatno biti potpisna idućega tjedna, ali da će točan datum objaviti predsjednik SAD-a Donald Trump.

Kineski mediji pišu, pak, da će zamjenik kineskog premijera Liu He otputovati krajem ovoga tjedna u Washington kako bi potpisao sporazum.

No, te vijesti nisu osobito utjecale na tržište.

Nakon pada posljednjih dana dolarov indeks prema košarici valuta na putu je najmanjeg godišnjeg dobitka u posljednjih šest godina, od samo 0,5 posto, dok je u 2018. ojačao više od 4 posto.

Posljedica je to, među ostalim, zaokreta u monetarnoj politici američke središnje banke.

Smanjenje kamata

Nakon što je prethodne godine povećao ključne kamatne stope, ove je godine Fed smanjio kamate u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova.

Europska središnja banka također je olabavila monetarnu politiku, a ekspanzivnu politiku vode i japanska, kao i mnoge druge središnje banke u svijetu.

Razlog je tome usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava pa ih središnje banke nastoje potaknuti smanjenjem cijene novca.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara