Europa bi u nedjelju mogla dobiti prvu piratsku vladu

Europa bi u nedjelju mogla dobiti prvu piratsku vladu

Screenshot: Youtube

ZEMLJA vikinga će, po svemu sudeći, ove nedjelje dobiti piratsku vladu.

NA Islandu se ove nedjelje održavaju parlamentarni izbori, a Piratska stranka, koja nije ni postojala prije četiri godine, ima najbolje šanse da odnese pobjedu, javlja Washington Post.

Direktna demokracija kroz online ankete, digitalna sigurna zona

Radi se o prilično nekonvencionalnoj stranci, čije članstvo čine hakeri, anarhisti, libertarijanci i web geekovi. Stranka svoju politiku određuje direktno demokratski, kroz online ankete, i namjerava taj model uvesti ako  dođe na vlast.

Pirati žele pretvoriti Island u "Švicarsku bitova" koja bi bila "digitalna sigurna zona", slobodna od internet nadzora. U skladu s tim, namjeravaju ponuditi zviždaču Edwardu Snowdenu azil na Islandu.

Rast stranke zapanjio je čak i njenu osnivačicu, 49-godišnju Birgittu Jónsdóttir, koja na pitanje je li mogla zamisliti dolazak na vlast tako brzo nakon osnutka, odgovara: "Nema šanse".

Ni ljevica ni desnica, nego radikalni pokret

Ipak, nakon Brexita i nominacije Donalda Trumpa za predsjednika, ništa se više u politici ne čini nemoguće, pa ni piratska vlada u Europi.

Istina, radi se o malenoj i izoliranoj otočkoj državi s populacijom upola manjom od Washingtona, bez vojske i s gospodarstvom temeljenim na ribarstvu i turizmu.

Međutim, pobjeda pirata bila bi još jedna potvrda da su Europljani odlučni raskrstiti s političkim mainstreamom i okušati se s populističkom alternativom, bilo na ljevici ili na desnici.

Jónsdóttir ne vidi svoju stranku ni kao lijevu niti desnu, već kao radikalni pokret koji preuzima najbolje s obje strane i koji bi mogao donijeti novi početak koji zapadnoj demokraciji očajnički treba.

"Ljudi žele stvarne promjene i shvaćaju da moramo izmijeniti sustav, da moramo modernizirati način na koji donosimo zakone", kaže Jónsdóttir, koja i izgledom prilično odskače od tipičnog islandskog političara - debeljuškastog i plavokosog muškarca. Na zidu ureda stranke u industrijskom dijelu Reykjavika visi maska Guya Fawkesa i zastava s piratskom lubanjom i prekriženim kostima.

Premijer dao ostavku zbog skandala s Panama Papersima

Island, jedna od najmirnijih, najravnopravnijih i najprosperitetnijih zemalja na svijetu, pomalo je neobično mjesto za uzlet radikalnog pokreta. Island ima i najstariji parlament na svijetu kojeg su 970. utemeljili 970. skandinavski doseljenici.

No, Island posljednjih godina trese anti-establišment groznica koja je zahvatila dobar dio razvijenog svijeta. Globalna financijska kriza upropastila je islandsko gospodarstvo i natjerala vladu na prihvaćanje paketa pomoći od 4.6 milijardi $. Island su ubrzo zahvatili masovni prosvjedi. Za razliku od Amerike i drugih zemalja, islandski bankari koji su skrivili krizu zaista su završili u zatvoru.

Prošlogodišnja objava Panama Papersa otkrila je offshore tvrtku preko koje je premijerova supruga držala dionice propalih islandskih banaka. Tisuće Islanđana ponovo su izašle na ulicu, prosvjedujući protiv sukoba interesa, i natjerale premijera na ostavku. Islanđani su postali izrazito cinični i nepovjerljivi prema političkom sustavu kojim upravlja dobro umrežena klika.

"Mi nismo ovdje da bi dobili moć. Mi smo ovdje da bi podijelili moć"

Islandske mainstream stranke bilježe povijesni pad u anketama. Nezavisna stranka koja je vladala Islandom kroz većinu njegove moderne povijesti sada zaostaje za piratima. Zastupnik ove stranke desnog centra Birgir Ármannsson priznaje da su "ljudi još ljuti na njih" zbog financijskog sloma iz 2008. ali dodaje: "Možete pokušati eksperiment. Ali ako želite ekonomsku stabilnost i rast, morate glasati za nas."

Ármannsson smatra da pirati znaju protiv čega su, ali da je teško utvrditi za što su točno. Naprimjer, pirati nemaju određen stav o pristupanju Islanda Europskoj uniji, što je je jedna od najkontroverznijih tema u politici ove zemlje na rubu sjeverne Europe.

Pirati su dio istoimenog globalnog pokreta koji se, među ostalim, bori za ukidanje copyright zakona i patenata, zaštitu privatnosti, transparentnost javnih službi i internet neutralnost.

Njihovo glavno uvjerenje je da se demokracija može "hakirati" kako bi dala građanima veću kontrolu. "Mi nismo ovdje da bi dobili moć. Mi smo ovdje da bi podijelili moć", kaže Ásta Guthrún Helgadóttir, 26-godišnja zastupnica u parlamentu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara