EUROPA će 9. lipnja dobiti prvu stabilnu verziju vlastitog otvorenog uredskog paketa, koji razvija koalicija europskih tehnoloških kompanija i organizacija, a trebao bi ponuditi ono što je donedavno izgledalo gotovo nemoguće: ozbiljnu zamjenu za Microsoft Office i Google Docs.

No, Euro-Office sasvim sigurno neće preko noći srušiti Microsoftovu čvrsto utvđenu dominaciju na tržištu. Neće riješiti ni sve probleme kompatibilnosti koji su godinama pratili alternative poput LibreOfficea. Ali prvi put nakon dugo vremena pojavljuje se inicijativa koja nudi ozbiljan odgovor na ozbiljan problem.

Europa je napokon počela shvaćati da uredski programi nisu samo praktičan alat za pisanje dopisa i izradu tablica. Oni su dio kritične infrastrukture.

Kada preko noći ostanete bez usluga

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću pokazao je da ovisnost o američkim tehnološkim kompanijama nije samo ekonomsko ili informatičko pitanje, nego i potencijalno sredstvo političkog pritiska. To je na vrlo konkretan način osjetilo i 11 sudaca i tužitelja Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u Haagu.

Nakon američkih sankcija pojedinim sucima i tužiteljima ICC-a, nekima od njih zatvoreni su bankovni računi, blokirane kreditne kartice i onemogućen pristup svakodnevnim digitalnim uslugama. Primjerice, slovenska sutkinja Beti Hohler opisala je kako su joj preko noći otkazane kartice i blokirani računi povezani s uslugama poput Applea, Amazona, Airbnba i PayPala.

Posebno je znakovit slučaj glavnog tužitelja ICC-a Karima Khana. Nakon što ga je Trumpova administracija sankcionirala prošle godine, izgubio je i pristup svojoj službenoj e-mail adresi u Microsoftovu sustavu, čime mu je privremeno onemogućen rad. S druge strane, Microsoft osporava tvrdnju da je prekinuo usluge ICC-u. Međutim, činjenica da je jedan od najvažnijih tužitelja međunarodnog pravosuđa ostao bez pristupa službenom e-mailu bila je dovoljno ozbiljna da je francuski Senat izravno otvori to pitanje tijekom saslušanja predstavnika Microsofta.

U lipnju 2025. Anton Carniaux, direktor javnih i pravnih poslova Microsofta France, pod prisegom je saslušan pred istražnim povjerenstvom francuskog Senata. Upitan može li jamčiti da podaci francuskih građana povjereni Microsoftu nikada neće biti predani američkim vlastima bez izričitog odobrenja francuskih vlasti, odgovorio je: "Ne, to ne mogu jamčiti."

Razlog je američki CLOUD Act, zakon prema kojem američke vlasti mogu od kompanija pod američkom jurisdikcijom zahtijevati podatke koje kontroliraju, čak i kada su ti podaci pohranjeni na poslužiteljima u Europi.

Ovi slučajevi nisu važni samo zbog nezapamćenog pritiska na pravosuđe. Oni pokazuju koliko daleko može doseći američka jurisdikcija kada se europske institucije oslanjaju na američke platforme.

Pouka je jasna: infrastruktura nad kojom nemate potpunu kontrolu može jednoga dana postati političko oružje. Digitalna suverenost tako više nije pitanje ideologije. Postala je pitanje sigurnosti, političke autonomije i kontrole nad vlastitim podacima.

Office više nije samo Office

Upravo zato Euro-Office ne treba promatrati kao tek još jedan uredski paket u nizu. Njegovo pokretanje dio je mnogo šireg europskog pokušaja smanjivanja ovisnosti o tehnološkim kompanijama izvan Europske unije. Cilj je ponuditi poznato korisničko sučelje i što bolju kompatibilnost s Microsoftovim formatima koji se svakodnevno koriste diljem svijeta. Nažalost.

U razvoju prve inačice Euro-Officea fokus je tako stavljen na web verziju uredskog paketa te na njegovu stabilnost, sigurnost i praktičnu upotrebljivost. Mobilne i desktop aplikacije trebale bi doći kasnije. Među prioritetima za sljedeću verziju nalazi se i potpuna podrška za otvorene standarde poput ODF-a, što je jedini način da se uistinu osigura digitalna suverenost i odmakne od Microsoftovih formata.

I to je vrlo razuman pristup, jer niti jedna alternativa Microsoftovu uredskom paketu ne može ozbiljno zaživjeti samo od ideološke privlačnosti otvorenog koda. Mora raditi dovoljno dobro da korisnik može otvoriti dokument, urediti tablicu, pripremiti prezentaciju i poslati datoteku kolegi bez višesatnog rješavanja problema s fontovima, rasporedom elemenata ili formulama.

Iz Rusije, s ljubavlju

No, najzanimljiviji dio priče je činjenica da se Euro-Office temelji na kodu uredskog paketa ONLYOFFICE, poznatog po vrlo dobroj kompatibilnosti s Microsoftovim formatima i sučelju koje je korisnicima Microsoft Officea dobro poznato. I tu počinje kontroverza.

ONLYOFFICE razvija Ascensio System SIA, kompanija registrirana u Latviji, a koja se godinama suočava s pitanjima o ruskim korijenima i ranijim poslovnim vezama s ruskim kompanijama. Činjenica da je kompanija registrirana baš u Latviji dodatan je razlog za brigu. Naime, prema službenim podacima, početkom 2024. Rusi su činili oko 23,4 posto stanovništva Latvije, što je više nego u ijednoj drugoj članici EU. Zato je ovaj europski konzorcij otvoreno naveo zabrinutost zbog ruskog vlasništva i nedovoljno transparentnog razvoja kao jedan od razloga za stvaranje vlastitog "forka".

"Fork" je kopija otvorenog izvornog koda koja nastavlja živjeti kao zaseban projekt, a to je i jedna od ključnih prednosti slobodnog softvera - bilo tko može preuzeti postojeći kod, prilagoditi ga i razvijati dalje kao novi proizvod, pod uvjetima koje dopušta licencija. Na sličan način nastao je i LibreOffice, kao "fork" OpenOfficea.

I tako Europa vlastitu alternativu Microsoft Officeu dobiva zahvaljujući i radu programera koji su godinama razvijali ONLYOFFICE. Cilj Euro-Office projekta je povećati transparentnost, očistiti postojeći kod, poboljšati sigurnost i osigurati da daljnji razvoj bude pod europskim upravljanjem i otvoreniji široj zajednici.

Prava je ironija da je Europu na izgradnju vlastitog Officea potaknula ovisnost o Amerikancima, a prvi ozbiljan temelj pronašla je u projektu s ruskim korijenima.

Drama sa svih strana

No, nije sve tako jednostavno. Iako je izvorni kod koji je Euro-Office preuzeo distribuiran pod licencijom koja omogućuje izradu "forka", ONLYOFFICE tvrdi da se radi o kršenju uvjeta licencije. Naime, ONLYOFFICE je u GNU AGPLv3 licenciju dodao uvjete koji ograničavaju prava, što nije dopušteno. U takvom slučaju, ograničavajući dodaci se mogu zanemariti i ukloniti, pojasnili su iz Free Software Foundation, organizacije koja brine o GNU licencijama. Svejedno, najavljen je i sudski spor, a ONLYOFFICE je novu verziju svog uredskog paketa objavio pod novom, dorađenom licencijom.

Dodatnu dramu u razvoju otvorenih uredskih alata donosi i nedavni sukob unutar zajednice LibreOfficea. The Document Foundation, zaklada koja stoji iza LibreOfficea, uklonila je iz svojeg članstva zaposlenike i suradnike tvrtke Collabora, jednog od najvažnijih dugogodišnjih doprinositelja projektu. Istovremeno, The Document Foundation javno proziva Euro-Office zbog davanja prioriteta razvoju podrške za Microsoftove formate, umjesto osiguravanja potpune podrške za otvorene formate datoteka.

Ovi sukobi pokazuju da ni svijet otvorenog softvera nije imun na ozbiljne prijepore oko upravljanja, komercijalnih interesa i budućeg smjera razvoja. Istovremeno, pokazuju da je Euro-Office projekt dovoljno ozbiljan i da ima potencijal promijeniti odnose na tržištu.

Europa se polako odvaja od Microsofta

Euro-Office dolazi u trenutku kada europske institucije sve ozbiljnije razmatraju otvorene alternative američkom softveru. Francuska državna digitalna uprava DINUM prelazi s Windowsa na Linux, dok njemačka savezna zemlja Schleswig-Holstein na više od 30.000 računala postupno zamjenjuje Windows i Microsoft Office Linuxom i LibreOfficeom.

Bavarska je nedavno odustala od planiranog Microsoftova ugovora vrijednog gotovo milijardu eura, a dansko Ministarstvo za digitalne poslove postupno prelazi s Microsofta 365 na LibreOffice. Austrijske oružane snage već su migrirale oko 16.000 radnih stanica na LibreOffice. Slični primjeri postoje i u drugim europskim zemljama, među ostalima u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Belgiji, Litvi i Francuskoj. Ne i u Hrvatskoj.

Pravi test tek počinje

Euro-Office je itekako dobrodošao projekt. Ne zato što će odmah biti bolji od Microsoft Officea. Jer neće. Ne zato što će preko noći uvjeriti milijune korisnika da zaborave navike koje su stjecali desetljećima. Jer neće. Vrijednost projekta je u činjenici da Europa napokon pokušava graditi izlaznu strategiju.

Digitalna suverenost ne znači da treba zabraniti Microsoft, Google, Apple ili američke usluge. Ne znači ni tehnološki protekcionizam pod svaku cijenu. Dobar softver ostaje dobar softver bez obzira na zemlju podrijetla. Ali svaka ozbiljna država mora imati mogućnost izbora i mora osigurati normalno funkcioniranje kroz izgradnju digitalne suverenosti. Možda, ako budemo jako dobri, i mi jednog dana krenemo u tom smjeru.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala