EUROPSKE zemlje proizvode velike količine oružja, no za koordinaciju te vatrene moći i dalje im je potreban SAD, što otežava planiranje obrane kontinenta bez Trumpove Amerike. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte javno je ismijao ideju da se Europa može sama braniti bez Amerike, poručivši da je kontinent bez američkih sposobnosti bespomoćan.

Razgovori s diplomatima i analitičarima pokazuju zašto je to tako: europska industrijska baza može proizvesti topove, borbene zrakoplove, tenkove i projektile, ali se i dalje uvelike oslanja na Pentagon kad je riječ o obavještajnim podacima, logistici, komunikacijama te sustavu zapovijedanja i nadzora koji sve to povezuje.

Bez tih sposobnosti Europa teško može odvratiti Rusiju. "Moramo biti spremni zamijeniti američke strateške kapacitete vlastitima, europskima. To mora biti naš strateški prioritet", rekao je ovoga tjedna povjerenik za obranu Andrius Kubilius, nazvavši to "prvim korakom prema našoj neovisnosti".

Usvojen strateški plan Readiness 2030

Odvajanje od SAD-a bilo bi dugotrajno i skupo, piše Politico. "Nijedna europska država, po definiciji, ne može zamijeniti SAD", rekao je Olivier Schmitt, voditelj istraživanja na Institutu za vojne operacije pri Kraljevskom danskom obrambenom koledžu.

Europska unija svjesna je tih slabosti. Usvojila je strateški plan Readiness 2030 kako bi smanjila rizike mogućeg američkog povlačenja. No ti su projekti još daleko od pune operativnosti. Ono što dodatno potkopava europske ambicije da se manje oslanjaju na SAD jest komplicirana politika unutar samog kontinenta, reklo je pet diplomata i devet analitičara za Politico.

Obrambene odluke u EU-u često zahtijevaju jednoglasnost, što Mađarskoj, koju se smatra proruski nastrojenom, daje pravo veta. Čak i kada se države članice organiziraju u manje skupine, moraju potom usklađivati suradnju s trećim zemljama poput Norveške, Ujedinjenog Kraljevstva i sve više Kanade.

Europa ne kreće od nule

Potpuni razlaz s Amerikom bio bi iznimno skup. Prema procjeni Međunarodnog instituta za strateške studije (CSIS), trošak razlaza mogao bi dosegnuti bilijun dolara.

"Europski saveznici morali bi zamijeniti ključne američke vojne platforme i ljudstvo, ali i nadoknaditi manjak u svemirskim kapacitetima te sustavima obavještajnog prikupljanja, nadzora i izviđanja u svim domenama", navodi se, uz potrebu zamjene američkog doprinosa NATO-ovu sustavu zapovijedanja i nadzora.

Europa, međutim, ne kreće od nule. U mnogim područjima već postoje europske alternative, tvrdi Camille Grand, glavni tajnik Udruge europske zrakoplovne, sigurnosne i obrambene industrije. "U 98 posto slučajeva postoji europsko rješenje", ustvrdio je.

Saabov zrakoplov kao alternativa Boeingovu

Primjer je zrakoplov Boeing E-3 Sentry, poznat kao AWACS, koji je ključan za nadzor, zapovijedanje i komunikaciju. NATO traži njegovu zamjenu.

Prvotna ideja bila je kupnja američkog modela E-7A Wedgetail. No povjerljivi dokument njemačkog ministarstva obrane, u koji je Politico imao uvid, pokazuje da Berlin i nekoliko partnera žele preispitati odluku iz 2023. i prijeći na europsku alternativu.

U dokumentu se upozorava da bi ostanak pri Boeingovu zrakoplovu nosio "značajne rizike" vezane uz cijenu, rokove isporuke, održavanje i certificiranje. Jedna od alternativa je švedski Saab GlobalEye, koji već nabavljaju Švedska i Francuska. Njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da je taj zrakoplov u "pole positionu" za nabavu u Bundeswehru.

Protuzračna obrana

Američki sustav protuzračne obrane MIM-104 Patriot koristi američka vojska i 19 europskih zemalja, uključujući Ukrajinu, što ih čini ovisnima o američkim dobavljačima. Kijev se ove zime žalio na nestašicu projektila Pac-3, zbog čega su Patrioti ostajali neaktivni dok su ruske rakete padale na ukrajinske gradove.

Europska alternativa je francusko-talijanski SAMP-T, sličnih sposobnosti, iako s manje borbenog iskustva. Ukrajina ga već koristi i očekuje dodatnih osam sustava. Danska je krajem prošle godine odabrala SAMP-T umjesto Patriota.

SAD raspolaže s više od 200 zrakoplova C-17 Globemaster III za strateški zračni prijevoz te još većim brojem C-130 Herculesa za taktički prijevoz. Europa ima noviji Airbus A400M Atlas, s oko 50 primjeraka u Njemačkoj te po dvadesetak u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.

Amerika ima golemu prednost u dopuni goriva u zraku

Ipak, u obrambenom ratu protiv Rusije zračni prijevoz možda bi bio manje presudan, dok bi cestovni i željeznički promet imao ključnu ulogu u premještanju snaga i opreme. Europska komisija predložila je povećanje proračuna za vojnu mobilnost na 17,7 milijardi eura u sljedećem financijskom razdoblju.

SAD ima golemu prednost u dopuni goriva u zraku, ključnoj za zračne operacije. Američka flota broji oko 450 tankera, dok Europa ima 156, uglavnom Airbus A330 MRTT. Studija Centra za strateške i međunarodne studije podsjetila je da su europske zemlje tijekom NATO-ove zračne kampanje nad Libijom 2011. bile snažno ovisne o američkim sposobnostima.

Europski vojni svemirski kapaciteti i dalje su ograničeni, a mnoge države oslanjaju se na SAD za obavještajne podatke i navigaciju. Iako su najavljena povećanja ulaganja u svemir, proći će godine prije nego što se rezultati vide.

Europa ima novu raketu Ariane 6, no dosad je lansirana tek šest puta, što je daleko iza američkih kapaciteta. "Europa još mora mnogo nadoknaditi. Trebat će vrijeme i dugoročna predanost većim ulaganjima u svemir i obranu općenito. Čini se da sada postoji politička volja, pa možda postoji i put naprijed", rekao je Clayton Swope iz CSIS-a.

Kijev se i dalje oslanja na američke obavještajne podatke

EU financira i sustav komunikacija IRIS², zamišljen kao konkurencija Starlinku Elona Muska, ali se u operativnoj uporabi očekuje tek oko 2030., nakon kašnjenja i prekoračenja troškova. "Do tada će biti lansirano mnogo Starlink, Amazon LEO, Guowang i Qianfang satelita", upozorila je Victoria Samson iz organizacije Secure World Foundation.

"Najteže će biti zamijeniti obavještajne i ciljačke sposobnosti koje pruža SAD. Ne radi se samo o fizičkoj opremi - satelitima i naprednim dronovima - nego i o objedinjavanju tih podataka u jasne, precizno definirane mete", rekao je Max Bergmann iz CSIS-a.

Iako je nova američka vojna pomoć Ukrajini pod Trumpom gotovo presušila, Kijev se i dalje oslanja na američke obavještajne podatke. Satelitske snimke u stvarnom vremenu ključne su za obranu od ruskih napada.

Rast nepovjerenja prema SAD-u

Nakon što je Trump prošle godine nakratko pauzirao dijeljenje obavještajnih podataka, Kijev i njegovi europski saveznici počeli su tražiti alternative. Ukrajina koristi podatke finske svemirske tvrtke ICEYE, čije satelite koriste i Poljska, Nizozemska, Portugal i Finska. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Francuska sada osigurava oko dvije trećine obavještajne potpore Ukrajini.

Dok je SAD smatran čvrstim saveznikom u NATO-u, ti su nedostaci bili manje uočljivi. Danas rastu sumnje. Prema rezultatima istraživanja Politico Poll, u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježen je snažan pad povjerenja u SAD kao pouzdanog sigurnosnog partnera.

No ako Europa želi preuzeti veću odgovornost, morat će ujediniti svoja obrambena tržišta, smanjiti dupliciranje sustava naoružanja, zajednički nabavljati oružje i znatno povećati ulaganja. "Problem Europe nije u nedostatku novca, nego u nedostatku koherentnosti", poručio je Tom Tugendhat, bivši britanski ministar sigurnosti.