EUROPA je sve bliže konačnom ukidanju pomicanja sata. Nakon što su ovog tjedna objavljeni rezultati internetske ankete Europske komisije o tom pitanju, predsjednik Komisije Jean Claude Juncker najavio je da će EU poslušati volju Europljana.

U anketi je sudjelovalo rekordnih 4,6 milijuna građana Europa, a njih 84 posto izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata. 

76 posto sudionika ankete izjasnilo je da je pomicanje sata dvaput godišnje za njih vrlo negativno ili negativno iskustvo.

Juncker je izjavio da "milijuni misle da bi u budućnosti trebali imati ljetno računanje vremena cijele godine". "To će se i dogoditi. Ljudi to žele, mi ćemo to napraviti", dodao je Juncker. 

U Indexovoj anketi 76 posto glasalo za ljetno računanje vremena

No, iako se iz njegove izjave sasvim jasno može zaključiti kako je većina od 84 posto Europljana glasala da Europska unija ostane na ljetnom, a ne zimskom računanju vremena, o tome službeni rezultati još uvijek nisu poznati.

No zato su poznati rezultati naše ankete u kojoj smo vas pitali želite li trajni prelazak na ljetno ili zimsko računanje vremena. 

Glasalo je više od 26 tisuća ljudi, a 76 posto želi ljetno računanje vremena. 24 posto ljudi izjasnilo se za zimsko računanje vremena. 

I dok se zasad tek zna da su u službenoj Unijinoj anketi građani većinom glasali za prelazak na ljetno vrijeme, no ne i u kojem postotku, i kako su glasali po zemljama, zna se kako se po zemljama glasalo za ukidanje pomicanja sata.

Službeni rezultati EU ankete pokazali su da su Hrvati među nacijama koje najviše žele ukidanje pomicanja sata

Hrvatska je tako među zemljama koje najviše žele ukidanje pomicanja sata. 

Za prestanak te prakse glasalo je naime 90 posto Hrvata, a samo 10 posto bilo ih je protiv. Od Hrvata pomicanje sata više žele tek Finci, Litavci, Poljaci i Španjolci, a Mađari su se za pomicanje sata izjasnili identičnim postotkom kao Hrvati. Pomicanje sata najmanje žele Grci. 

Kako god bilo, većina građana Unije odlučila se za promjenu dosadašnje prakse. Čini se da su najviši EU dužnosnici odlučni ispuniti volju građana pa je sada samo pitanje vremena i načina na koji će se to provesti. 

Kada je riječ o tome, postoji dosta nedoumica odlučuju li članice same žele li zimsko ili ljetno računanje vremena ili odluku donosi EU. 

Odgovor smo potražili od hrvatskog europarlamentarca Davora Škrleca koji se posebno angažirao u ovom pitanju. 

Odluka je na članicama, ali EU se zalaže za jedinstveni sustav

"Potrebno je napomenuti kako rezultati ankete o ukidanju pomicanja sata nisu obvezujući za Komisiju, ali Europska komisija će ih sigurno uzeti u obzir i  donijeti prijedlog o ukidanju ili izmjeni postojeće direktive, a o njemu će odlučivati nacionalne vlade država članica u Vijeću EU-a i zastupnici u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici EP-a. 

Države članice EU-a nalaze se u 3 različite vremenske zone, a odluka o standardnom vremenu (vremenskoj zoni u kojoj se država nalazi) je na državama članicama. U Hrvatskoj je računanje vremena uređeno Zakonom o računanju vremena kojim je propisano da u RH vrijedi vrijeme koje odgovara svjetskom usklađenom vremenu uvećanom za jedan sat (srednjoeuropsko zonsko vrijeme) te da se u odnosu na to vrijeme uvodi ljetno računanje pomicanjem za jedan sat unaprijed", objasnio je Škrlec.

EU se zalaže za jedinstveni sustav računanja vremena. 

"U rezoluciji Europskog parlamenta istaknuli smo kako je od presudne važnosti uspostaviti jedinstveni sustav EU-a za računanje vremena i nakon ukidanja sustava polugodišnjeg pomicanja sata. Konačni ishod znat ćemo tek nakon što završe trijalozi, odnosno pregovori između navedenih EU institucija.

Činjenica je da se većina građana EU-a izjasnila kako želi ostati pri ljetnom računanju vremena, a predsjednik Juncker je rekao kako će Komisija poštovati volju građana, što je u suglasju s njegovim prethodnim izjavama i govorom o stanju Unije prošle godine kada je istaknuo da se Europska unija mora približiti svojim građanima", rekao je Škrlec za Index. 

Kako je sada uređeno računanje vremena

Sad, nakon što su se građani većinom odlučili za ukidanje pomicanja sata, na redu su države članice Europske unije i Europski parlament koji moraju odlučiti žele li da sat ostane na ljetnom ili zimskom računanju vremena.

Računanje vremena trenutačno je uređeno Direktivom 2000/84/EZ. U njoj je propisano da države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i vraćaju se na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu. Prijedlog te direktive sad će se mijenjati i poslati Europskom parlamentu na raspravu. Tada ga se šalje na konzultacije članicama. Kad se članice dogovore oko novog prijedloga Direktive, ona se objavljuje, a države članice imaju određeni rok da je implementiraju u svoje zakonodavstvo.

Hrvatska je već donijela Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, i to po gore navedenoj Direktivi. U njoj je navedeno kako i kada će se u sljedećim godinama pomicati sat. Ako EU posluša volju većine građana i odluči se za korištenje ljetnog računanja vremena, i Hrvatska će morati izmijeniti svoju Uredbu kako bi se prilagodila odluci EU-a.

Razlika između zimskog i ljetnog računanja

Zimsko računanje vremena je ono računanje kakvo smo koristili prije osamdesetih godina prošlog stoljeća i uvođenja odluke o pomicanju kazaljki. Pomicanje kazaljki dvaput godišnje uvelo se kako bi se uzela u obzir promjena duljine dana te bolje iskoristilo danje svjetlo.

Kako se pojašnjava na stranicama Europske unije, većina država članica EU-a ima dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, većinom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Zemlje su se tad odlučivale na ljetno računanje vremena prije svega radi uštede energije. Drugi su razlozi bili sigurnost na cestama, više mogućnosti za rekreaciju u večernjim satima zbog duljeg dana ili pak usklađivanje s praksom susjednih država ili glavnih trgovinskih partnera.