NOVI Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije treba oslikavati prioritete EU-a u cjelini, potaknuti ulaganja i učiniti Uniju konkurentnijom, smatraju zastupnici Europskog parlamenta te pozivaju na veće uplate država članica u proračun EU-a.

"Rasprava o VFO-u nije samo rasprava o novcu, već o tome želimo li više ili manje Europe", ustvrdio je poljski zastupnik Jan Olbrycht (EPP) na okruglom stolu posvećenom proračunu EU-a, održanom ovoga tjedna u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

"Na europskoj razini moramo odlučiti što zajedno želimo učiniti, što je važno za sve nas u cjelini, primjerice, želimo li zaštititi granice ili ne, trebaju li nam novi izvori financiranja...", dodao je Olbrycht.

Prijedlozi Europskog parlamenta

Razlika između nacionalnih budžeta i novog Višegodišnjeg proračunskog okvira jest što je VFO usmjeren na investicije i u njemu se postavljaju prioriteti financiranja na razini Europske unije, dok su nacionalni proračuni većim dijelom usmjereni na financiranje javnih službi i sustava socijalne skrbi. 

Ukupan iznos VFO-a za tekuće razdoblje 2014.-2020. iznosi 1082 milijarde eura. Prijedlog Europske komisije za novo razdoblje iznosi 1135 milijardi eura, dok se Europski parlament zalaže za ukupan iznos od 1324 milijarde eura. 

Europski parlament također predlaže izdvajanje od 1,3 posto bruto nacionalnog dohotka unutar Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. Prijedlog Komisije iznosi 1,1 posto, s kojim se ne slažu zastupnici Europskog parlamenta.

"Ako građani žele veću konkurentnost Europske unije, zemlje članice trebaju uplaćivati više novca", rekla je francuska zastupnica Isabelle Thomas (S&D).

“Moramo biti ambiciozniji”

Zastupnik Zelenih Jordi Solé smatra da je nedopustivo ići ispod 1,3 posto izdvajanja bruto nacionalnog dohotka, osobito s obzirom na to da će odlaskom Velike Britanije europski proračun gubiti 12 do 14 milijardi eura godišnje.

"Moramo biti ambiciozniji i ne dopustiti da nam se ponovi priča s trenutnim VFO-om u kojemu su se rezala sredstva važnim programima", istaknuo je Solé. 

Komisija predlaže smanjenje kohezijske politike za 10 posto, a poljoprivredne za gotovo 16 posto. Manje razvijene zemlje se tome protive, uključujući i Hrvatsku, dok razvijenije ne prihvaćaju povećanje nacionalnih doprinosa u EU proračun. 

Komisija, s druge strane, predloženim povećanjem sredstava programima Obzor Europa, LIFE, COSME i Erasmus plus želi pojačati ulaganja, istraživanja, konkurentnost, borbu protiv klimatskih promjena i usmjeriti se na mlade. 

Svrha VFO-a je prenijeti prioritete Europske unije u brojke i olakšati donošenje godišnjih proračuna EU-a. Prvi put će se u novom proračunskom razdoblju uvesti i mehanizam vladavine prava. Naime, vladama koje se miješaju u pravosuđe ili ne rade na suzbijanju prijevara i korupcije, prijeti suspenzija EU fondova, piše u nacrtu zakona koji su zastupnici Europskog parlamenta podržali na prvom plenarnom zasjedanju ove godine. 

Odbor za regionalni razvoj

Odbor za regionalni razvoj u srijedu je revidirao pravila ulaganja u novom proračunskom razdoblju. Izvješće koje su sastavili njemačka zastupnica Constanze Krehl (S&D) i bugarski zastupnik Andrey Novakov (EPP) prihvaćeno je s 25 glasova za, jednim protiv i devet suzdržanih.

Žele ojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju s predloženih 378,1 milijardom eura, što je 14 posto više od Komisije. Manje razvijene regije trebaju se sufinancirati stopom do 85 posto, a ne do 70 posto kako predlaže Komisija. Sredstva za prekogranične projekte u okviru programa Interreg, Europskog fonda za regionalni razvoj, iznosit će 11,3 milijarde eura, što je blago povećanje na 3 posto, umjesto 2,5 posto prema prijedlogu Komisije. 

Revidirana pravila Odbora za regionalni razvoj tražit će potporu Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u veljači.