U OŠTROJ raspravi o humanitarnoj situaciji na vanjskim granicama EU-a održanoj sinoć u Europskom parlamentu zastupnici uglavnom zelenih i lijevih grupacija prozvali su Hrvatsku za nehumano postupanje prema migrantima na granici s BiH.

Europarlamentarci HDZ-a te predstavnica Vijeća EU-a Nikolina Brnjac, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, navode o kršenju europskih zakona i temeljnih prava migranata od strane hrvatske policije u raspravi s europarlamentarcima opovrgavali su tvrdeći kako za takve tvrdnje nema dokaza.

Tineke Strik je u ime grupacije Zelenih ustvrdila da se na granicama često ne poštuju pravila EU-a te da je to "prema svjedočanstvima posebno činjenica na hrvatskoj granici".

Žestoke prozivke zbog pushbackova

"Prošli tjedan bili smo šokirani kada su svi akteri potvrdili to nasilno odvraćanje, što hrvatska vlada odbija priznati", rekla je Strik koja je bila u izaslanstvu Zelenih koje je prošlog tjedna bilo u Hrvatskoj i BiH.

Strik je pozvala Europsku komisiju da provede istragu tih navoda.

"Komisija nas je informirala da su u Hrvatskoj financirali mehanizam nadzora te da se situacija poboljšala, ali smo mi vidjeli da se taj novac ne koristi za nadzor postupanja, već za kontrole na granicama. Zbog toga si postavljamo pitanje istražuje li uopće Komisija ove izjave o odvraćanju i nepoštivanje ljudskih prava na vanjskim granicama", rekla je Strik u raspravi u Strasbourgu.

Kati Piri je ispred socijaldemokrata poručila hrvatskom predsjedništvu Vijeća EU-a da se nada da će ono "uzeti u obzir naše zabrinutosti glede nezakonitih odvraćanja" migranata s granice.

"Hrvatska policija je nasilna prema migrantima"

Cornelia Ernst iz Europske ujedinjene ljevice / Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL) ustvrdila je da je hrvatska policija nasilna prema migrantima.

"Europska granična politika mora biti zajednička politika i ne može se na teret stavljati samo jednoj Hrvatskoj. Mogu čak i shvatiti da je Hrvatska s obzirom na katastrofu u grčkim hot spotovima učinila sve da spriječi i ne postane novi europski hot spot, ali sve to još uvijek ne daje pravo hrvatskoj graničnoj policiji da muči i tuče izbjeglice, prijeti im oružjem i tjera na njih pse, da im oduzima novac, mobitele i sve što imaju od vrijednosti", ustvrdila je Ernst.

HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol je istaknuo kako je prošle godine na hrvatskim granicama uhićeno 995 krijumčara ljudi "te da možda i ta praksa nekima ovdje smeta". 

HDZ-ovci se svađali s europarlamentarcima

"Jedini prema kojima je hrvatska policija nemilosrdna su krijumčari i oni koji se žele obogatiti na tuđoj nesreći.“

"Čuo sam mnogo laži, no to što je ponavljate tisuću puta je neće učiniti istinom. Naravno da ljudi koji krše zakone govore neistine", rekao je Sokol napomenuvši da veliki broj migranata ne dolazi iz područja zahvaćenih ratom.

Socijaldemokratkinja Isabel Santos je rekla da "smo vidjeli neprihvatljiva ponašanja hrvatske policije" te zatražila parlamentarnu istragu tih slučajeva.

"Štititi granice ne znači kršiti međunarodno pravo i ljudska prava. Zašto Hrvatska, ako ih poštuje, ne prihvati mehanizam kontrole nad onime što se događa na tim granicama. Parlament bi trebao odobriti istragu o tome kako bi zaključili s takvim praksama", rekla je Santos.

HDZ-ovka: To što govorite je otvorena laž

Zastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) je odgovorila kako "Hrvatska čini sve da se postupanje na granicama odvija u skladu s hrvatskim i europskim zakonima i međunarodnim standardima" te podsjetila da "Hrvatska nema žicu i barikade za razliku od ostalih zemalja".

Zastupnik Zelenih Erik Marquardt je rekao kako o pushbackovima, nasilnom odvraćanju migranta na granici "ne govore samo pojedinačne nevladine organizacije nego i europska delegacija u BIH i UNHCR, pa čak i hrvatske državne institucije".

"Bitno je da se u Hrvatskoj uspostavi neovisni mehanizam za nadzor, ljudi koji će to promatrati i zajedno s hrvatskim policajcima i graničnim službama nadzirati što se tamo događa. Bitno je da Hrvatska pokaže da nema što skrivati, a u tome bi upravo taj mehanizam pomogao, ali Hrvatska to ne želi prihvatiti", rekao je Marquardt.

Zastupnica HDZ-a Željana Zovko je Marquardta pak prozvala za laganje. "Ovo što govorite je otvorena laž. Tako štetite pravim tražiteljima azila, koristite ove ljudske tragedije i prokazujete Hrvatsku."

Zastupnik Zelenih je odgovorio kako su sporni slučajevi snimljeni.

"Hrvati nam se smiju u lice"

Konstantinos Arvanitis (GUE/NGL) je rekao kako su i sami europarlamentarci svjedočili pushbackovima. "Kada pokazujemo slike ljudi s razbijenim glavama jer ih je policija tukla, a Hrvati kažu da su to 'fake news' to je uvreda i oni se nama smiju u lice", ustvrdio je ocijenivši da je takvo odbijanje dokaza retorika ekstremne desnice.

Irena Joveva iz kluba liberala Renew Europe je rekla kako će "hrvatski kolege i predstavnici hrvatske vlade sigurno reći da navodi o pushbackovima na granici nisu istina".

"Svaki put kada kažu da su ova svjedočenja laž, ja ću im ponuditi snimke koje imamo", rekla je.

Na istup Joveve reagirao je HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler na što mu je Joveva ponudila da mu pokaže snimke.

"Sve osobe koje žele zatražiti međunarodnu zaštitu to mogu učiniti na službenim graničnim prijelazima", rekao je Ressler te zastupnici postavio pitanje što misli "zbog čega osobe koje se nalaze u BiH to ne žele napraviti sa svojim dokumentima na službenim graničnim prijelazima".

Šeksov posinak: Hrvatska policija spašava migrante

“Nasuprot navodima o navodnom nehumanom postupanju prema migrantima, hrvatska policija i za vrijeme ove debate u Europskom parlamentu štiti europsku granicu i spašava migrante u po život opasnim situacijama u koje ih dovode trgovci i krijumčari ljudima. Ali niti Hrvatska niti Europska unija ne smiju popustiti političkim pritiscima koji nastoje promijeniti politiku učinkovite zaštite granice od nezakonitih prelazaka, jasno, uz zaštitu ljudskog dostojanstva”, istaknuo je Ressler, koji je i član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove. 

Zovko je rekla kako od ove situacije najviše koristi imaju krijumčari.

„Republika Hrvatska najveći je odvjetnik Bosne i Hercegovine koja treba europsku pomoć u zaštiti svojih granica. Ulaganje u sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, ulaganje je u sigurnost i stabilnost Europske unije. Mi također štitimo 1,1 milijun europskih građana koji žive u Bosni i Hercegovini koji su dobili putovnicu od Hrvatske“, naglasila je Zovko.

Sunčana Glavak je podsjetila da je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja "Europa koja štiti".

"Moramo biti svjesni činjenice da problem migracije nije problem samo jedne države nego cijelog EU-a. Naši politički stavovi ne moraju biti isti, ali moraju biti isti oni ljudski. Dakle, želimo zakonite migracije i ljudskost prije svega", rekla je Glavak u raspravi i ponovila da se "postupanja na hrvatskoj granici odvijaju u potpunosti u skladu s europskim i hrvatskim zakonima i međunarodnim standardima".

Pučani branili HDZ-ovce

Emil Radev je ispred zastupnika Europske pučke stranke upozorio kako se zemlje na zapadnobalkanskoj ruti nalaze pod velikim pritiskom te ocijenio kako se u Hrvatskoj "na pravi način štite vanjske granice" uz poštivanje međunarodnih standarda i europskih zakona.

U obraćanju zastupnicima na kraju rasprave na iznesene kritike dijela zastupnika reagirala je Nikolina Brnjac.

"Što se tiče navodnih odvraćanja na granici BiH i Hrvatske, iako govorim u ime predsjedništva Vijeća EU-a, a ne nacionalne vlade, željela bih ovo komentirati zato što smatram da nas se nepravedno ovdje oslikalo kao nekoga tko loše postupa prema migrantima", rekla je Brnjac i napomenula da Hrvatska ima nultu toleranciju na nezakonito korištenje sile od policije te sve tvrdnje o takvom postupanju vrlo ozbiljno shvaća. 

"Hrvatska policija poštuje temeljna prava, sigurnost i dostojanstvo kada postupa s migrantima i pritom poštuje nacionalne, europske i međunarodne propise", ustvrdila je Bunjac.

Više zastupnika prozvalo Europsku komisiju

Brnjac je u uvodu rasprave istaknula kako se 2019. povećao migrantski pritisak na istočnomediteranskim rutama za 50 posto u odnosu na prethodnu godinu dok je na Zapadnom Balkanu bilo više od 14.000 ilegalnih prelazaka,104 posto više u odnosu na 2018.

U 2019. broj ilegalnih prelazaka vanjskih granica EU-a procjenjuje se na 139.000, 6 posto više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, a posebno zabrinjava stanje u BiH, gdje se na sjeverozapadu te zemlje nalazi više od 8000 migranata, i na grčkim otocima gdje se nalazi više od 40.000 migranata, navela je Brnjac.

Više zastupnika u raspravi pozvalo je Europsku komisiju da počne djelovati na rješenju problema, a povjerenica Komisije za jednakost Helena Dalli je odgovorila kako se poštivanje temeljnih ljudskih prava i vladavine prava mora zajamčiti bez izuzetka te da nasilno odvraćanje migranata nije prihvatljivo.

Najavila je i kako se uspostavlja sustav nadzora i mehanizam za pritužbe onih koji smatraju da su na granici kršena njihova prava te će svatko moći podnijeti prigovor.