EUROPSKA komisija inzistira da se Europa više nikada neće vratiti na ruski plin te je pritom objavila planove za postupno ukidanje uvoza fosilnih goriva iz Rusije do 2028. godine.

Kako piše The Guardian, povjerenik EU-a za energetiku, Dan Jorgensen, izjavio je da će predložena zabrana uvoza ruskog plina ostati na snazi, bez obzira na to bude li mira u Ukrajini ili ne.

Dužnosnici EU-a podsjetili su na situacije kada je Rusija prekinula isporuku plina 2006., 2009. i 2014. godine, kao i na namjerno smanjenje protoka 2021. prije potpune invazije na Ukrajinu, što je doprinijelo velikom porastu cijena energije i rastu inflacije diljem kontinenta.

"Svi ugovori moraju biti raskinuti do 2028."

Prema prijedlozima, europskim tvrtkama bilo bi zabranjeno uvoziti ruski plin ili pružati usluge na EU terminalima za ukapljeni prirodni plin ruskim kupcima. Svi ugovori sklopljeni od danas morali bi biti raskinuti do 1. siječnja 2026., dok tvrtke s postojećim ugovorima imaju krajnji rok do 1. siječnja 2028.

Prijedlog nailazi na protivljenje Mađarske, Slovačke i Austrije, ali se smatra da te zemlje nemaju dovoljno podrške da blokiraju plan da postane zakon EU-a.

Jorgensen je rekao da planovi za postupno ukidanje ruskih fosilnih goriva nisu odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

"Ovo je zabrana koju uvodimo jer je Rusija upotrijebila energiju kao oružje protiv nas, jer je Rusija ucjenjivala članice EU-a, i stoga nisu trgovinski partner kojem se može vjerovati", rekao je. "To također znači da, bez obzira na to hoće li biti mira ili ne – a svi se nadamo da hoće – ova zabrana će i dalje ostati na snazi."

Uvoznici iz EU-a morat će carinskim službenicima pružiti detaljne informacije o izvoru plina kako bi se spriječili pokušaji prodaje ruskog plina pod novom zastavom.

Očekuje se da će oko 13% uvoza plina u EU 2025. dolaziti iz Rusije, u usporedbi s 45% u 2021. Iako je Europa smanjila uvoz plina iz Rusije putem plinovoda, u 2024. je kupila rekordne količine ruskog ukapljenog prirodnog plina, što postavlja pitanja o predanosti EU-a Ukrajini i klimatskim ciljevima.

Komisija je izrazila uvjerenje da europske tvrtke koje raskinu dugoročne ugovore o plinu neće biti odgovorne za odštete. Jorgensen je rekao da je zabrana EU-a izvan kontrole pojedinih tvrtki. "Nisu oni ti koji krše ugovor, to je zapravo viša sila."

EU također želi do 2028. u potpunosti prekinuti uvoz ruske nafte, u odnosu na 3% danas i 27% u 2021. godini.

Izuzeće iz embarga na uvoz nafte

Međutim, najnoviji prijedlog ne ukida izuzeće iz embarga na uvoz nafte koje je EU dodijelio Mađarskoj i Slovačkoj, navodi The Guardian.

Kada je EU u ožujku 2023. dogovorio embargo na uvoz nafte, te su srednjoeuropske zemlje dobile izuzeće koje im omogućuje nastavak opskrbe putem sovjetskog naftovoda Družba. Ovo izuzeće, dogovoreno u okviru režima sankcija EU-a, ne može biti ukinuto ovim zakonodavstvom, koje ima drugačiju pravnu osnovu.

Mađarska i Slovačka oštro su kritizirale planove EU-a za postupno ukidanje fosilnih goriva. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto tvrdi da bi mađarski potrošači mogli plaćati četiri puta više za režije, a na društvenim mrežama je objavio video s dramatičnom glazbom. Dužnosnici EU-a odbacuju tvrdnje da bi cijene porasle.

Austrijsko ministarstvo energetike u blažem je tonu za Financial Times izjavilo da bi EU trebao biti otvoren za nastavak uvoza ruskog plina ako dođe do dogovora o okončanju rata u Ukrajini.

Međutim, Lena Schilling, austrijska zastupnica Zelenih i bivša aktivistica pokreta Petkom za budućnost, nazvala je takav stav kratkovidnim i moralno neodgovornim. "Nismo li ništa naučili iz bombardiranih bolnica, otete djece i rata agresije u srcu Europe?", upitala je.