EUROPSKA komisija danas je isplatila Hrvatskoj četvrtu tranšu u iznosu od 162,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Isplata iz Mehanizma za oporavak i otpornost odobrava se nakon što zemlja provede odgovarajuće dijelove svog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Komisija je krajem veljače pozitivno ocijenila da je Hrvatska  u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila devet ključnih etapa i sedam ciljnih vrijednosti iz Provedbene odluke Vijeća za četvrti obrok.

Nakon ove, trebale bi uslijediti još veći iznosi

U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska ima na raspolaganju 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 4,2 milijarde u povoljnim zajmovima. Ta se sredstva moraju iskoristiti do 2026. godine. Hrvatskoj je do sada isplaćeno preko 3 milijarde eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje predfinanciranje (818 milijuna eura), zatim tri tranše od po 700 milijuna eura i danas četvrtu od 162,5 milijuna eura. 

Nakon ove isplate trebale bi uslijediti još veći iznosi, a zadnja deseta rata bit će najveća - milijardu i 881 milijun eura.

Četvrta tranša isplaćena je nakon što su učinjeni važni koraci u provedbi šest reformi i osam ulaganja u područjima javne uprave, pravosuđa, javne nabave, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, dekarbonizacije energetskog sektora, elektroničke komunikacije, istraživanje i inovacije te zdravstva.

Glavne mjere koje se financiraju iz ove tranše uključuju novi model financiranja vrtića i važna ulaganja u zdravstvenu skrb.

Novi model

Hrvatska je donijela novi model za državno financiranje ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kako bi se povećalo sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Državno financiranje pomoći će slabije razvijenim regijama u kojima se općine suočavaju s financijskim ograničenjima za financiranje dječjih vrtića.

Novim modelom utvrđuje se i nacionalni kriterij za raspodjelu sredstava općinama. Poboljšat će se financijska održivost vrtića, smanjiti regionalne razlike i poboljšati opći pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj.

Što se tiče ulaganja u zdravstvenu skrb, Hrvatska je kupila najsuvremeniju dijagnostičku medicinsku opremu za dva glavna klinička centra koja će poboljšati kvalitetu i dostupnost zdravstvene skrbi za sve pacijente, uključujući one kojima je potrebno najsloženije liječenje.

Novom opremom poboljšat će se dijagnostika, liječenje i praćenje pacijenata nakon liječenja te će se skratiti boravak u bolnicama, uključujući u jedinicama intenzivne njege. Ograničit će i potencijalne komplikacije, smanjiti troškove liječenja i skratiti vrijeme čekanja u tim klinikama.

Hrvatska je nabavila i opremu za liječenje epilepsije kod pacijenata koji ne reagiraju na lijekove te je digitalizirala kardiološke usluge ulaganjem u 40 telemedicinskih centara koji će pružati brze i lako dostupne dijagnostičke kardiološke usluge.