UHLJEBISTAN

Europska komisija opet prozvala Plenkovića zbog uhljeba i nedostatka reformi

Europska komisija opet prozvala Plenkovića zbog uhljeba i nedostatka reformi
Foto/screenshot: EPA/EK

EUROPSKA komisija je objavila svoj radni dokument o izvještaju o Hrvatskoj u povodu Europskog semestra, u okviru kojeg se analizira stanje u svakoj članici Unije.

Na 80 stranica se nalaze detaljne analize raznih sektora u RH te se ističe i koje su manjkavosti hrvatskog gospodarstva. Ocjenjuje se i reformski zamah vlade Andreja Plenkovića.

U mnogočemu je ovaj izvještaj sličan onima koje je Europska komisija objavljivala o Hrvatskoj prošle i pretprošle godine, s time da se ovaj put vladu ne proziva direktno zbog privilegija ratnih veterana, kao što je to bio slučaj 2018.

>> Europa žestoko kritizirala Hrvatsku zbog silnog novca za ratne veterane

Ima tu i pohvala, primjerice za gospodarski rast i konsolidaciju proračuna, ali se sustavno upozorava na to da Hrvatska ima strukturne ekonomske i socijalne probleme te da je jedan od većih niska zaposlenost.

Problem efikasnosti javne administracije

EK upozorava i da "efikasnost hrvatske javne administracije ostaje niska" te da je naročiti problem "velika fragmentacija na lokalnom nivou". U prijevodu: Hrvatska ima previše općina i treba provesti reformu javne uprave. Naglašava se i činjenica da država ima preveliki udio u javnim poduzećima.

Često se spominju i problemi s korupcijom, kao i rupe u zakonodavstvu koje je usvojeno za potrebu borbe protiv korupcije.

"Hrvatska je među državama članicama s najnižim rezultatima u pogledu percepcije i kontrole korupcije, bez poboljšanja", navodi se.

>> Evo što piše u izvještaju Europske komisije, a Plenković ne želi da doznate

Znakovito je da se i u ovom izvještaju ponavlja zamjerka oko službenih statistika koje dolaze iz Hrvatske. "Hrvatska radi na poboljšanju konzistentnosti, potpunosti i pravodobnosti svojih statistika, ali rupe ostaju", navodi se u izvještaju. Prilično je poražavajuće da jedna zemlja od četiri milijuna stanovnika ni sedam godina po ulasku u Europsku uniju nije u stanju sama sebe statistički obraditi u skladu s europskim standardima.

Puna implementacija reformi u samo 7 posto slučajeva

No u kakvoj se situaciji Hrvatska nalazi možda najbolje ilustrira grafika u kojoj se u postocima izražava kako kod nas napreduje implementacija predloženih reformi. Puna implementacija se dogodila u tek 7 posto slučajeva, značajan napredak u također 7 posto, a određeni napredak je postignut kod 43 posto mjera. Ograničen napredak je sljedeća kategorija, tu imamo 37 posto, dok nikakvog napretka nema u 6 posto mjera.

Dakle, 80 posto mjera Hrvatska je uspjela implementirati u određenoj mjeri ili u ograničenoj mjeri, što bi se prevedeno u školske ocjene moglo prevesti u trice i dvice. 

Hrvatske strukturne slabosti ostaju iste

To se nije mnogo promijenilo u odnosu na 2018. godinu: tada je potpuna implementacija dobila poražavajućih 5 posto, a sada je 2 posto bolje. Tada je oko 65 posto otpadalo na implementaciju reformi u određenoj ili ograničenoj mjeri, što znači da se Hrvatska pod Plenkovićevim vodstvom koliko-toliko kreće naprijed, ali sveukupno presporo.

Ključna poruka EK Hrvatskoj je da mora "adresirati svoje strukturne slabosti" ako želi sustići ostatak Unije. Zasad Plenkovićevoj vladi to nije uspjelo niti je uopće pokušala.

Izvještaj Europske komisije o Hrvatskoj by Index.hr on Scribd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara