EUROPSKI parlament izglasao je rezoluciju za pomoć Hrvatskoj nakon potresa. Glasovalo je 683 zastupnika, a rezolucija je prihvaćena sa 677 glasova "za", 5 "protiv", dok je jedan zastupnik bio suzdržan.

O rezoluciji se raspravljalo na prijedlog hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Kako bi se područje Siska, Petrinje i Gline, ali i Zagreba, što prije obnovilo nakon potresa - potrebna je i pomoć Europske unije.

"Hvala našoj obitelji u Europskoj uniji na nesebičnoj pomoć, podršci i solidarnosti, ali i svim državama koje su uputile pomoć Hrvatskoj i pokazale važnost brze mobilizacije, snagu ovog instrumenta, ali i zajedništva", rekla je Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), piše HRT.

Iz Bruxellesa se za javnu televiziju javila Jasna Paro:

"Ova rasprava jutros i sama rezolucija su izraz jedne vrle snažne političke poruke europskog zakonodavnog tijela. Temeljna poruka je da Hrvatska u nevolji nije sama, da postoji briga, solidarnost i spremnost svih država članica da im se pomogne. EP pozvao je EK da Hrvatskoj pomogne iz svih raspoloživih financijskih omotnica te da joj pomogne brzo i odmah. Drugo, EP pozvao je EK da smanji administrativna opterećenja, da se produži rok za korištenje sredstava iz Fonda za solidarnost koji je zasad samo 18 mjeseci. Treće, EP upozorava na moguće neželjene demografske posljedice iseljavanja stanovništva i zato poziva ne samo na kvalitetnu obnovu kuća već na sveobuhvatnu revitalizaciju te regije kako bi stanovništvo ostalo", istaknula je. 

"I ne manje važno, EP poziva da ljudi iz stradalih područja, volonteri i radnici koji im pomažu dobiju prednost pri cijepljenju protiv covida-19. EP je i u tom kontekstu pozdravio odluke država članica da iz svojih rezervi Hrvatskoj pošalju dodatna cjepiva za područja pogođena potresom", naglasila je.

Šuica: Pri obnovi voditi računa o digitalnoj i zelenoj tranziciji

Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su u četvrtak Europsku komisiju da iskoristi sve raspoložive instrumente da pomogne Hrvatskoj sanirati posljedice potresa i revitalizirati područja koja su i prije potresa bila zapuštena.

"Danas su svi zastupnici od ljevice do desnice ukazivali na važnost članstva u Europskoj uniji i na solidarnost na koju Hrvatska može računati", rekla je Dubravka Šuica, koja je u ime Europske komisije sudjelovala u raspravi.

Ona je istaknula da se pomoć pogođenom području tiče i njezina resora u Komisiji, demografije, jer je pogođeno područje središnje Hrvatske imalo i prije potresa kontinuirani demografski pad.

"Stoga je vrlo važno paralelno s obnovom kuća obnavljati gospodarstvo i infrastrukturu kako bi ljudi mogli ostati na tom području", rekla je Šuica.

Dodala je da pri obnovi treba voditi računa i o digitalnoj i zelenoj tranziciji, sukladno prioritetima EU u sljedećem proračunskom razdoblju.

"Članak 174 Ugovora o osnivanju EU govori o kohezijskoj politici i o tome da nijedna regija ne smije biti zapostavljena, posebice one koje imaju kontinuirani demografski pad, a to se upravo odnosi na ovaj dio Hrvatske koji je stradao u zadnjem potresu, ali i na cijelu Hrvatsku", rekla je Šuica.

Flego: Hrvatskoj treba pomoć odmah i sada

Začetnik ideje o rezoluciji Valter Flego kaže da je ovaj dokument o kojem će EP glasati iznimno važan jer se od Komisije traži da učini sve da pomogne Hrvatskoj, iz Fonda solidarnosti, sedmogodišnjeg proračuna, Mehanizma civilne zaštite.

"Hrvatskoj treba pomoć odmah i sada, sa što manje birokracije i što više solidarnosti", kaže Flego.

Dodao je kako mu je drago što su se ostali hrvatski zastupnici i svi ostali pridružili toj inicijativi da se izglasa rezolucija.

"Ovo je jedinstvena poruka solidarnosti i podrške svima u Hrvatskoj, onima koji su stradali u potresu, hrvatskim vlastima, Hrvatskoj vojsci, volonterima, svima onima koji neprekidno i brzo pružaju pomoć", rekao je zastupnik Karlo Ressler.

On je također govorio o potrebi da se uz obnovu kuća obnovi gospodarstvo i život u pogođenim područjima.

Željana Zovko pozvala je da se Banovini pomogne na isti način kao i Zagrebu te predložila da se u obnovi koriste i novi instrumenti koje predlaže Komisija, to jest u izgradnji nove ekološki osviještene i sigurne arhitekture. Riječ je o projektu novog europskog Bauhausa.

"Pozivam da se u Hrvatskoj napravi pilot-projekt", rekla je Zovko.

Fred Matić je rekao da je najvažnija poruka rezolucije da svi hrvatski građani mogu vidjeti dobrobiti pripadnosti velikoj europskoj obitelji.

"I da nismo članica EU, vjerojatno bismo dobili pomoć, ali kao punopravna članica očekujem da ćemo biti iznimno dobro potpomognuti, a onda je na nama da to iskoristimo", rekao je Matić.

Picula: Prirodna katastrofa ne smije prerasti u društvenu

Tonino Picula je istaknuo da prirodna katastrofa ne smije prerasti u društvenu katastrofu onoga područja koje takve nepogode zadese.

"Vjerujem da će pomoć doći onima kojima je najpotrebnija i da će biti iskorištena osim za sanaciju posljedica potresa i za obnovu gospodarstva kako bi se na taj način korigiralo ono što je propušteno u obnovi nakon rata", rekao je Picula.

U nacrtu rezolucije poziva se Komisiju da zajedno s europskim i hrvatskim institucijama "osmisle brzi način za raspodjelu potrebne financijske i druge pomoći kako bi se osigurao brzi oporavak pogođenog područja".

Komisiju se pritom poziva da kod odobravanja financijske pomoći vodi računa da se Hrvatska istodobno bori s pandemijom koronavirusa i s cijelim nizom razornih podrhtavanja.

Hrvatsku se poziva da u svom planu za oporavak i otpornost, koji je ključan dokument za povlačenje sredstava iz europskog instrumenta za oporavak EU sljedeće generacije, prioritete stavi na obnovu kuća i zgrada vodeći računa da budu otporne na potrese.

Hrvatske se vlasti poziva da pozorno nadziru obnovu nakon potresa kako bi se osigurali najviši seizmički standardi za sve zgrade i infrastrukturu.

Rezolucija: Obnovu provesti transparentno, voditi računa o demografiji

U nacrtu rezolucije se kaže da se proces obnove i izgradnje treba provesti najbrže što je moguće, transparentno i iz stručni nadzor te da se vodi računa o demografskom aspektu kako bi to područje imalo perspektivu razvoja. Stoga se poručuje da posebnu pozornost treba posvetiti izgradnji infrastrukture koja je nedostajala i prije potresa te da se osigura zadovoljavanje svih osnovnih potreba i usluga u svim dijelovima pogođenog područja.

Komisiju se poziva da razmotri produljenje 18-mjesečnog roka za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti u slučaju snažnog i razornog potresa.

U nacrtu rezolucije pohvaljuju se napori snaga spašavanja, civilne zaštite, hrvatskih oružanih snaga, dobrovoljaca, organizacija civilnog društva, međunarodnih organizacija i lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti u spašavanju života i ublažavanju posljedica potresa.

U tekstu se također poručuje da prioritet u cijepljenju protiv covida-19 treba biti pogođeno područje te se potiče hrvatsku vladu da provede najavljenu odluku o preusmjeravanju značajnog broja doza cjepiva u Sisačko-moslavačku županiju. Također se poziva odluka država članica EU da dio svojih zaliha cjepiva prepuste Hrvatskoj.