EUROPSKI parlament danas je izglasao rezoluciju u kojoj se, između ostalog, žestoko proziva i Katoličku crkvu zbog širenja mržnje u Europskoj uniji.

U rezoluciji, usvojenoj s 447 glasova za, 78 protiv i 45 suzdržanih, osuđuju se mržnja i nasilje nad "osobama na temelju njihovog spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili izražavanja spolnih karakteristika u Slovačkoj i EU".

Povod rezoluciji je bio strašan homofobni zločin u Bratislavi, koji se dogodio prošlog tjedna. 

Ubojiti homofobni napad u Bratislavi

Dvojica muškaraca u dobi od 23 i 26 godina ubijena su 12. listopada ispred puba, koji je popularan među lezbijskom, gej, biseksualnom i trans (LGBTI) zajednicom. U pucnjavi je teško ranjena konobarica. 

>> Slovački premijer: Muškarce ispred gej bara ubio je radikalizirani tinejdžer

Ispostavilo se da je ubojica radikalizirani tinejdžer Juraj Krajčík, koji je nakon toga počinio samoubojstvo. Krajčik je prije smrti objavio i manifest, u kojem okrivljava "Židove i LGBT ljude zbog nanošenja štete bijelcima". 

Njegov otac je, pak, poznati biznismen, koji se neuspješno kandidirao za parlament ispred ekstremno desne stranke Domovina. Krajčikov je otac za medije izjavio da "ne vjeruje da je njegov sin počinio taj zločin" i dodao da je njegov sin "zapravo žrtva".

Napad su oštro osudili slovački premijer Eduard Heger i predsjednica Zuzana Čaputova.

"Nikakav oblik teorija bjelačke nadmoći, rasizma i ekstremizma protiv zajednica, uključujući LGBTI, ne može se tolerirati", naglasio je premijer Heger.

Picula: Atmosferu mržnje u Slovačkoj potiču i predstavnici Crkve

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP) jedan je od onih koji su glasali za ovu rezoluciju.

"Rezoluciju sam podržao jer je jasno kako zločini motivirani predrasudama, poznati i kao zločini iz mržnje, ne utječu samo na ciljane pojedince već i na zajednice i društva u cjelini. U Slovačkoj je korištenje uvredljivog, agresivnog i homofobnog jezika prema svim vrstama 'drugačijih' pojedinaca i obiteljskih zajednica dodatno raspireno i zbog sklonosti Nacionalnog vijeća Slovačke Republike desnoj orijentaciji, koja nerijetko prerasta u ekstremističke snage krajnje desnice", objasnio je Picula za Index svoj podržavajući glas.

"Kako stoji u usvojenom tekstu rezolucije, atmosferu mržnje, netolerancije i zastrašivanja LGBTIQ+ zajednice u Slovačkoj potiču i predstavnici crkve i političkih elita, što je u potpunoj suprotnosti s pozitivnom obvezom država članica da svojim građanima osigura ostvarivanje prava na ljudsko dostojanstvo i integritet, uz zaštitu od nehumanog i ponižavajućeg postupanja", dodao je.

HDZ-ovi eurozastupnici podržali rezoluciju, protiv Kolakušić i Ilčić

Što se tiče hrvatskih eurozastupnika, rezoluciju su podržali i ostali SDP-ovci (Romana Jerković, Fred Matić i Biljana Borzan) te IDS-ovac Valter Flego.

Zanimljivo je da su i HDZ-ovi eurozastupnici Sunčana Glavak, Željana Zovko i Karlo Ressler podržali rezoluciju.

Protiv su bili Mislav Kolakušić i ultrakatolički suverenist Ladislav Ilčić. Suzdržan je bio Ivan Vilibor Sinčić, a čini se da HDZ-ovac Tomislav Sokol nije pristupio glasanju.

Rezolucija oštro proziva Katoličku crkvu

U rezoluciji Europskog parlamenta spominje se da "klimu mržnje, netolerancije i zastrašivanja prema LGBTIQ+ zajednici u Slovačkoj njeguju ne samo krajnje desničarski i ekstremistički pokreti već i predstavnici Crkve i političke elite, koji su često pozivali na dodatna ograničenja za LGBTIQ+ osobe u svojim izjavama".

Rezolucija također proziva i referendum "protiv LGBTIQ+ osoba održan u veljači 2015. nakon što je konzervativna skupina Alliance for Family, koju podržava Crkva, prikupila 400.000 potpisa pozivajući na glasanje o strožim zakonima protiv LGBTIQ+ osoba".

Željka Markić podržala referendum koji EP proziva zbog širenja mržnje

Podsjetimo, liderica Udruge u ime obitelji Željka Markić tada je bila u Slovačkoj i podržala spomenuti referendum.

Europski parlament u izglasanoj rezoluciji ističe da je duboko zabrinut "zbog nekažnjivosti s kojom anti-LGBTIQ+ skupine, posebice krajnje desničarske ekstremističke skupine, djeluju u nekim državama članicama". Rezolucija naglašava "da je taj osjećaj nekažnjivosti jedan od razloga koji leže u pozadini alarmantnog porasta nasilnih radnji određenih krajnje desničarskih organizacija te povećanja prijetnji protiv manjina, uključujući LGBTIQ+ zajednicu".

Spominje se i Hrvatska

U rezoluciji se izrijekom spominje i Hrvatska, odnosno slučaj koji je izgubila na Europskom sudu za ljudska prava.

"Europski sud za ljudska prava donio je niz nedavnih presuda u slučajevima koji se odnose na zločine iz mržnje protiv LGBTIQ+ osoba: slučaj Stoyanova protiv Bugarske, koji se odnosi na jezivo ubojstvo 26-godišnjeg homoseksualca u javnom parku, zahtijevajući od Bugarske reformu njenog Kaznenog zakona da takve nasilne zločine (motivirane pretpostavljenom ili stvarnom seksualnom orijentacijom) prizna kao 'teške'; u predmetu Sabalić protiv Hrvatske u vezi sa zločinom iz mržnje protiv lezbijke, ističući da bi, osim ako vlasti ne zauzmu čvrst stav, incidenti motivirani predrasudama bili suočeni s ravnodušnošću koja je bila jednaka službenom pristajanju ili čak popuštanju zločinu iz mržnje; u predmetu Beizaras i Levickas protiv Litve, priznajući pozitivnu obvezu u ime države da istraži homofobne komentare na internetu koji su predstavljali poticanje na mržnju i nasilje", navodi se u rezoluciji EP-a.

EP je "duboko zabrinut što su mlađe generacije u Europi i drugdje sve manje svjesne povijesti fašizma, uključujući ugrađenu mržnju i diskriminaciju LGBTIQ+ osoba, etničkih manjina i židovskog stanovništva; naglašava da je svijest o povijesti jedan od preduvjeta za sprječavanje takvih zločina u budućnosti i da treba biti važna značajka obrazovanja mlađih generacija; naglašava potrebu da se u nastavnim planovima i programima povijesti odvoji više prostora za objektivno i činjenično učenje o različitim ideologijama, njihovim oblicima i podrijetlu, uključujući fašizam, kao i učenje o njihovim posljedicama i ostacima u današnje vrijeme".