NAKON pada 2020. i 2021. zbog pandemije covida, broj stanovnika Europske unije narastao je drugu godinu zaredom, s 447.6 milijuna 1. siječnja 2023. na 449.2 milijuna 1. siječnja ove godine, pokazuje novo istraživanje Eurostata. U Hrvatskoj je 11 tisuća više stanovnika nego lani.

Negativan prirodni prirast nadoknađen je pozitivnim migratornim tokovima, kaže Eurostat.

Rast populacije se osim pojačanoj imigraciji nakon završetka pandemije može pripisati i dolasku izbjeglih Ukrajinaca, koji su u državama Europske unije dobili privremeni azil nakon početka ruske agresije na njihovu zemlju. 

Usporavanje rasta populacije

Gledajući duži period, populacija EU narasla je s 354.5 milijuna stanovnika 1960. do 449.2 koliko ih je bilo početkom godine, što je 94.7 milijuna ljudi više. 

Rast europske populacije proteklih desetljeća usporava. U periodu između 2015. i 2024. bilo je samo 0.6 milijuna stanovnika više po godini, dok ih je šezdesetih bilo 2.9 milijuna. 

Broj europskih stanovnika zbog pandemije koronavirusa je 2020. pao za pola milijuna, a 2021. za oko 0.3 milijuna.

Najmanje stanovnika od europskih zemalja ima Malta, 600 tisuća, a najviše Njemačka, 83.4 milijuna. Gotovo polovica europskog stanovništva (47 posto) odnosi se na državljane Njemačke, Francuske i Italije. 

Rast u Hrvatskoj, pad u Poljskoj, Grčkoj i Mađarskoj

Iako EU bilježi rast broja stanovnika, to nije slučaj s pojedinačnim državama. Od prvog siječnja 2023. do početka 2024. broj stanovnika je pao u sedam država. Najveći pad imale su Poljska (132.8 tisuća manje), Grčka (16 tisuća manje) i Mađarska (15 tisuća manje). 

Najveći rast imale su Španjolska (525 tisuća), Njemačka (330 tisuća) i Francuska (229 tisuća više).

Hrvatska je unatoč negativnom priraštaju narasla za 11 tisuća stanovnika, s 3.850 milijuna 1. siječnja 2023 na 3.861 milijun 1. siječnja ove godine, po Eurostatu.