ZA DOMAĆE političare Eurostat je postao svojevrsna noćna mora jer u svojim izvještajima stalno razotkriva neuspjehe njihove politike i nezavidnu poziciju Hrvatske na začelju Europske unije, dok je za građane RH postao najprecizniji način sagledavanja propasti s kojom se suočavamo i koja je stotine tisuća ljudi potaknula da pobjegnu iz Hrvatske u potrazi za boljim životom.

Trebalo je par godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju da svi relevantni podaci iz Hrvatske postanu dio statistika Eurostata, europskog ureda za statistiku osnovanog još 1953. godine kao Statistički ured europske zajednice za čelik i ugljen. Eurostat pokriva svako relevantno područje života i ekonomije u Europskoj uniji te nudi realnu sliku stanja u svakoj pojedinoj članici.

Što je lani Eurostat objavljivao o Hrvatskoj?

Stoga smo odlučili napraviti mali pregled najvažnijih Eurostatovih statistika i izvještaja iz 2018. godine u kojima crno na bijelo možemo vidjeti u kakvom su stanju hrvatska republika i društvo. Napominjemo da su neki podaci koje je u svojim izvještajima Eurostat objavljivao ove godine prikupljeni prošle i pretprošle, no i dalje su aktualni jer svjedoče o određenim trendovima.

Primjerice, Hrvatskoj je 2016. godine 26 posto nezaposlenih mladih ljudi bilo spremno preseliti se u drugu zemlju Europske unije, čime je zajedno s Estonijom zauzela vodeće mjesto među zemljama EU-a, navode u Eurostatu. Napominju pritom da je riječ o zemljama "čiji je uzorak bio dovoljno velik za izvlačenje zaključaka". 

Slijedi Slovenija s 25 posto nezaposlenih građana u dobi od 20 do 34 godine spremnih preseliti se u druge zemlje Unije kako bi se zaposlili.

Velik pad nezaposlenosti u Hrvatskoj, ali zbog iseljavanja
 
Najmanji je udio nezaposlenih mladih ljudi, prema raspoloživim podacima Eurostata, iskazao takvu spremnost u Velikoj Britaniji i Irskoj - pet posto, u Nizozemskoj šest posto i Italiji sedam posto. U prosjeku je u Europskoj uniji na selidbu u drugu zemlju EU-a u 2016. spremnost iskazalo 12 posto mladih.

Ovi podaci su važni i zato što objašnjavaju velik pad nezaposlenosti u Hrvatskoj u ovoj godini - to se nije dogodilo jer je otvoreno mnogo novih radnih mjesta, nego zato što su nezaposleni otišli živjeti i raditi izvan Hrvatske, većinom u Njemačku i Irsku.

Uništavamo budućnost svoje djece, evo kako

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je predzadnja među članicama EU-a po broju djece koja koriste usluge tzv. formalne brige za djecu do 12 godine, poput vrtića, jaslica, dnevnog boravka za djecu, posjeta medicinskih stručnjaka i raznih drugih aktivnosti koje su osmišljene za djecu. 

Najmanje mališana u članicama EU-a koristi usluge formalne brige o djeci u Latviji (1 posto), dok je Hrvatska predzadnja s 2 posto. Nasuprot tome, na prvom mjestu je Danska u kojoj 86 posto djece koristi formalne usluge brige o djeci, a nakon nje slijede Švedska (70 posto) i Velika Britanija (65 posto).

Kada se pogledaju prosječni podaci za cijelu Europsku uniju, 39 posto djece do 12 godina koristi formalne usluge za djecu, dakle otprilike svako 4 dijete od 10 djece. 29 posto koristi usluge za djecu koje se moraju plaćati, a 10 posto one koje su besplatne. 68 posto kućanstava na nivou EU-a je zadovoljno pristupom koji imaju uslugama za djecu, a kao glavni razlozi nekorištenja ovih usluga navode se nedostatne financije (16 posto) i nedostatak slobodnih mjesta (4 posto). Eurostat u svojem izvještaju ističe da je briga o djeci i podrška njihovom razvoju jedan od dvadeset ključnih principa u Europskom stupu socijalnih prava.

Problem s ovim je u tome što znanstvena istraživanja pokazuju kako djeca koja ne idu u vrtić imaju manje šanse za uspjeh u životu i što socijalizacija te vrste itekako ima pozitivan utjecaj na dječji razvoj. To znači da nerazvijeni sustav predškolske njege proizvodi tisuće budućih konobara i konobarica te sličnih niskokvalificiranih radnika. Nadalje, izostanak dobro organizirane predškolske njege znači i da je mnogim ženama teško uskladiti majčinstvo i karijeru, što dodatno unazađuje hrvatsko društvo.

Loše zdravstveno stanje nacije

Hrvatska je i među najgorim državama u Europi prema procjeni zdravlja stanovnika. Podaci Eurostata za 2016. pokazuju da je u Hrvatskoj čak 18,7 posto ljudi starijih od 16 godina ocijenilo svoje zdravlje kao loše ili vrlo loše, čime se država našla pri dnu ljestvice u Europi.
 
Manje od jedne desetine ispitanika procijenilo je svoje zdravlje kao loše ili vrlo loše u istoj godini, navodi Eurostat. Ispitanici su ocjenjivali svoje zdravlje prema klasifikacijama "vrlo dobro", "dobro", "prosječno", "loše" i "vrlo loše". 

Najveći dio populacije starije od 16 godina koji je ocijenio svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro, zabilježen je u Irskoj (82,8 posto), zatim na Cipru (78,7 posto), u Nizozemskoj (75,9 posto), Švedskoj (75,1 posto), Grčkoj (74 posto), Belgiji (73,7 posto), na Malti (72,9 posto) i u Španjolskoj (72,5 posto).
 
S druge strane, gotovo 1 na 5 osoba starijih od 16 ocijenila je svoje zdravlje kao loše ili vrlo loše u Hrvatskoj (18,7 posto), zatim u Litvi (16,9 posto), Portugalu (15,9 posto), Latviji (15,6 posto), Estoniji (14,4 posto), Poljskoj (13,6 posto) i Mađarskoj (13,2 posto). 

Najviše Rumunja ne može si priuštiti tjedan dana odmora, slijede ih Hrvati

Hrvati su i predzadnji na ljestvici nacija EU-a koje si mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan svojeg doma. Prema podacima Eurostata za 2017. godinu, Rumunjska je na začelju tablice te si 64,8 posto njezinih stanovnika ne može priuštiti odmor. Odmah iza Rumunjske našla se Hrvatska s 58,1 posto stanovnika koji si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan doma. Za usporedbu, samo 22,8 posto stanovnika susjedne Slovenije ne može si priuštiti odmor od tjedan dana izvan doma.

Eurostat je objavio podatke koji pokazuju silazni trend opasnosti od siromaštva i društvene isključenosti u zemljama Europe, s tim da Hrvatska ide u suprotnom pravcu od tog trenda. 

Više od milijun Hrvata živi na rubu siromaštva ili u siromaštvu

Eurostat za Hrvatsku nije imao podatke 2008. godine, stoga se vide samo referentni pokazatelji za 2017. bez mogućnosti usporedbe. U Hrvatskoj živi 27,9 posto ljudi na rubu siromaštva ili društvene isključenosti, što je gotovo 1,2 milijuna ljudi. S tim brojkama spada u sam vrh europskih zemalja s velikom opasnosti od siromaštva. Hrvatska tako bilježi manji rizik od šest članica EU-a, dok veći rizik ima od čak 21 članice. Eurostat pokazuje i da su Hrvati među najslabijim konzumentima kulture u Europskoj uniji, čime je razbijen mit o velikoj hrvatskoj uljudbi i kulturi.

Eurostatovi mjesečni izvještaji pokazuju i da u EU raste industrijska proizvodnja, ali i u tome je Hrvatska iznimka. Primjerice, u listopadu je industrijska proizvodnja u EU porasla na mjesečnoj i godišnjoj razini, dok je Hrvatska zabilježila najveći pad u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Od svih ovogodišnjih Eurostatovih izvještaja, za Hrvatsku je možda najporazniji bio Regional Yearbook 2018, u kojem se na više od 200 stranica detaljno analiziraju podaci u svim statističkim regijama država članica Europske unije.

Hrvati najviše u EU umiru od raka

Na 216 stranica Eurostatova izvještaja Hrvatska se spominje 69 puta, i to većinom u negativnom kontekstu. Primjerice, Hrvati su među narodima Europske unije koji imaju najveću smrtnost od raka, više od 300 ljudi na 100 tisuća, dok je europski prosjek 261,7. Uz Hrvate, rak je najviše fatalan za Mađare, Poljake i Slovake te stanovnike sjevernog dijela Engleske.

Već sljedeći podatak djelomice objašnjava razlog visoke smrtnosti od raka - Hrvati u ruralnim krajevima se nalaze u vrhu Europske unije po tome što nemaju odgovarajući pristup zdravstvu, odnosno imaju zdravstvene potrebe koje nisu odgovarajuće adresirane. Slične probleme u toj kategoriji imaju još Bugarska, Rumunjska, Portugal i Španjolska.

Hrvati su među najlošijima u EU kada je riječ o obrazovanju odraslih te se manje od 5 posto odraslih dodatno obrazuje, primjerice, za neko novo radno mjesto ili napredovanje na sadašnjem. Nasuprot tome, u južnoj Švedskoj i Stockholmu se u odrasloj dobi nastavlja obrazovati više od 30 posto ljudi.

Među najslabijima smo u EU kada je riječ o produktivnosti

Analiza BDP-a svake statističke regije - a Hrvatska je podijeljena na dvije: Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku - pokazala je da je distribucija BDP-a u obje hrvatske regije ispod prosjeka Europske unije, a Hrvatska se nalazi i među članicama EU-a koje imaju sporiji gospodarski rast u odnosu na prosjek EU-a. Hrvatska je i među najslabijim članica EU-a kada je riječ o produktivnosti.

Jadranska Hrvatska je, pak, jedna od najslabijih statističkih regija EU-a kada je riječ o istraživanju i razvoju, dok Kontinentalna Hrvatska ipak stoji nešto bolje. No sveukupno je Hrvatska po ovom kriteriju opet pri začelju EU-a.

Hrvati su s manje od 30 posto stanovnika na začelju i po korištenju interneta za kupovinu, dok u Engleskoj i Norveškoj više od 80 posto ljudi kupuje stvari preko interneta. Hrvati još manje koriste internet da rezerviraju turističke usluge, što se djelomice može objasniti i time da većinom nemaju novca za putovanja.

Hrvatske regije su među najslabijima i po poljoprivrednoj proizvodnji i profitu koji generira poljoprivreda, kao i po veličini farmi. Prostorno su najveće farme u Nizozemskoj i Njemačkoj, u kojima je i poljoprivredna proizvodnja mnogo uspješnija nego u Hrvatskoj.

Crne statistike u vezi s Hrvatskom zaokružuje podatak da između 30 i 40 posto ruralnog stanovništva živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a situacija je gora samo u Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj.

Pri vrhu smo Europske unije po davanju novca Crkvi

No nije u svemu Hrvatska na dnu Europske unije, postoji i jedna znakovita kategorija u kojoj smo pri samom vrhu. 

Naime, najviše svojeg BDP-a prema Eurostatu za rekreaciju, kulturu i religiju izdvaja Mađarska, čak 3,3 posto, nakon nje slijedi Estonija s 2,1 posto, a Hrvatska i Danska dijele treće mjesto s 1,8 posto BDP-a. Naravno, treba istaknuti kako to ne znači da u konkretnim novčanim iznosima Mađarska izdvaja najviše novca za rekreaciju, kulturu i religiju u Europskoj uniji. Treba uzeti u obzir koliki je BDP Mađarske, a koliki, recimo, Francuske ili Njemačke.

Na prvi pogled se, dakle, čini kako je hrvatskim vlastima jako važna rekreacija, kultura i religijski život svojih građana, no kada se detaljnije analiziraju podaci Eurostata, oni zapravo otkrivaju sljedeće - RH je među članicama Europske unije koje izdvajaju najmanji postotak BDP-a za rekreaciju svojih građana, ali je među onima koje izdvajaju najviši postotak BDP-a za religiju.

U konkretnim iznosima za 2016. godinu to izgleda ovako: RH je za rekreaciju svojih građana izdvojila 221 milijun kuna, a za religiju milijardu i 968 milijuna kuna, dakle skoro dvije milijarde. Za usporedbu, katolička Malta je za religiju u istoj godini izdvojila jedan milijun eura, a Irska točno - nula eura.

Kada se, pak, usporedi izdvajanje postotka BDP-a za religiju, jedino Mađarska daje veći postotak BDP-a za religiju od Hrvatske od svih 28 članica Europske unije.