Foto: FAH

UOČI pregovora s HDZ-om i SDP-om MOST je objavio popis reformi u obrazovanju, znanosti i tehnologiji koje će  prezentirati spomenutim strankama.

MOST traži da se poveća ulaganje u obrazovanje koje u Hrvatskoj iznosi 4.21 posto BDP-a, dok je europski prosjek 5.25 posto.

"Promjenom stava da je obrazovanje trošak u stav da je obrazovanje ulaganje i uz uštede ostvarene kroz druge reforme postepeno povećavati ulaganje u obrazovanje da bi se dostigao europski prosjek. Isto vrijedi i za istraživanje i razvoj.

Politika napredovanja nastavnika na svim razinama, od osnovnoškolskih do visokoškolskih treba se temeljiti na izvrsnosti nastavnika. U cilju jačanja kompetencija nastavnika na svim razinama osigurati sredstva za njihovo usavršavanje. Poticati usavršavanje visokoškolskih nastavnika u inozemstvu.

Početi razvijati djelotvoran sustav stipendiranja učenika i studenata. Obrazovanje nedostupno siromašnijem sloju građana što se posebno odnosi na visokoškolsko obrazovanje zbog visine njegovih troškova pogubno je za društvo. Hitno je potrebno krenuti u razvoj sistema uspješnog stipendiranja i studenata jer je to dugotrajni proces", kažu u MOST-u.

Protive se spajanju fizike, kemije i biologije

Uz sve to protive se smanjivanju satnice predmeta iz područja prirodoslovlja i matematike te također ne žele da se fizika, kemija  i biologija objedine u jedinstveni predmet "prirodoslovlje".

Zalažu se za plaćanje školarina ukoliko one nisu pokrivene iz projekta, stimuliranje privrednih subjekata kroz porezne olakšice da stimuliraju upis doktorskog studija svojih zaposlenika ili stipendiraju najbolje doktorande koje će kasnije zaposliti,te da se omogući najboljim doktorima znanosti zapošljavanje na institutima i fakultetima.

"Vratiti financiranje znanstvenih projekata u okrilje MZOS. Financiranje znanstvenih projekata preuzela je Hrvatska zaklada za znanost, a MZOS trenutno financira samo “hladni pogon” u znanstvenim i znanstveno-nastavnim ustanovama putem potpora istraživanjima koje se prosječno kreću par tisuća kuna (2000-4000 Kn) po jednom istraživaču u godini dana i to nekontinuirano
uz prekid financiranja između dvaju natječaja MZOS mora preuzeti odgovornost za kreiranje politike financiranja znanstvenih istraživanja, a sam proces recenziranja projekata trebala bi preuzeti Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
VI. Eliminirati snažan utjecaj političkih struktura u obrazovanju i znanosti.

Preispitati zakonsku regulativu koja određuje broj političara s državne ili lokalne razine u upravljačkim i nadzornim tijelima u obrazovnim i znanstvenim ustanovama. Političari u tim tijelima trebali bi djelovati kao poluga koja kontrolira namjensko trošenje sredstava ali ne bi trebali imati takav utjecaj da nadglasavanjem mogu zaustaviti donošenje gotovo svake odluke za koju se zalaže struka", navode dalje u zahtjevima za reformu školstva i znanosti.

Žele spajanje nekih instituta

Jednako tako žele uvesti fleksibilnost radnog vremena utrošenog na znanstveni i nastavni rad nastavnika u visokoškolskim ustanovama.

"Provesti reakreditaciju sastavnica svih sveučilišta u Hrvatskoj i na temelju tih rezultata utvrditi koje od njih ne zadovoljavaju uvjete kvalitete koji garantiraju nastavni i znanstveni rad na zadovoljavajućoj razini. Zabraniti danji upis studenata na ona sveučilišta odnosno sastavnice koje te uvjete ne zadovoljavaju.

Redefinirati ulogu i misiju javnih znanstvenih instituta na temelju rezultata provedene reakreditacije. Na temelju rezultata reakreditacije preispitati status svakog od instituta i kroz pregovore provesti racionalizaciju. Neka od mogućih rješenja su da dio njih bude pripojen sveučilištima, neki od njih nemaju izraženu znanstvenu komponentu pa se njihova misija može revidirati i oni biti pod ingerencijom nekih drugih ministarstava čiju domenu podupiru u stručnom smislu, ili pak je moguće spajanje više instituta u jedan.

Implementirati usvojenu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije uz kontinuiranu evaluaciju", navode.

Zahtijevaju da se napadi na nastavnike tretiraju kao napadi na službene osobe

MOST želi zaustaviti i hiperprodukciju odlikaša uvođenjem vanjskoga vrednovanja iz relevantnih predmeta za nastavak školovanja na kraju završnoga razreda osnovne škole. Ističu kako bi se time izbjegli problemi koje donosi hiperprodukcija odlikaša kao što je pogrešan izbor srednje škole ali i stres učenika, roditelja i učitelja pri upisu u srednje škole.

Jednako tako u MOST-u žele zaštititi nastavnike od fizičkog i verbalnog nasilja učenika i roditelja tako da se zakonom  karakteriziraju takvi napadi kao napadi na službenu osobu.

Žele i osigurati programsko financiranje visokih učilišta za realizaciju ugovorenih ciljeva i aktivnosti te izjednačiti uvjete besplatnih udžbenika i besplatnog prijevoza učenika na državnoj razini.