VEĆINA latinoameričkih zemalja priznala je čelnika oporbe Juana Guaida za privremenog predsjednika Venezuele, slijedeći primjer SAD-a, a među malobrojnim iznimkama izdvojili su se Meksiko, Kuba i Bolivija.

Predsjednik venezuelanskog parlamenta Juan Guaido objavio je u jeku protuvladinih prosvjeda širom zemlje da privremeno preuzima predsjedničke dužnosti.

SAD je odmah priznao Guaida za privremenog predsjednika, na što je venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro odgovorio prekidom diplomatskih odnosa s Washingtonom.

Maduro se obrušio na "imperijalistički SAD", protjeruje diplomate

"Imperijalistička vlada Sjedinjenih Država vodi operaciju sa ciljem nametanja.. marionetske vlade" koja će opsluživati interese Washingtona, naglasio je predsjednik Venezuele u današnjem govoru pred brojnim okupljenim pristašama.

Američki državni tajnik Mike Pompeo odgovorio je da Maduro nije ovlašten protjerivati američke diplomate. "Sjedinjene Države ne priznaju Madurov režim kao vladu Venezuele", istaknuo je Pompeo u priopćenju.

Američki predsjednik Donald Trump prethodno je izjavio da Guaidu "službeno priznaje" status privremenog predsjednika, nazvajući nacionalnu skupštinu "jedinim legitimnim tijelom vlasti".

Organizacija Američkih Država (OAD) također je priznala Guaida, kao i Brazil, Kolumbija, Čile, Argentina, Gvatemala, Paragvaj, Ekvador, Peru i Kostarika.

Uz Madura ostale Kuba i Bolivija, Meksiko neutralan

Na Madurovu su pak stranu stale ljevičarske vlade Kube i Bolivije, osuđujući "imperijalističke" poteze koji smjeraju na njegovo svrgavanje.

Meksiko je pak pod novim ljevičarskim predsjednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom poručio da neće zauzimati stranu u sukobu u Venezueli. Osudili su ujedno vanjsku podršku oporbenom čelniku kao kršenje suvereniteta Venezuele.

"Meksiko nije dio tog pokušaja zauzimanja strana i poticanja određenog oblika interne intervencije", kazao je u televizijskom intervju predsjednikov glasnogovornik Jesus Ramirez.

Meksiko se pod Lopezom vratio tradicionalnoj vanjskoj politici neuplitanja u unutarnja pitanja drugih država.

"Ustrajemo u poziciji neutralnosti i neuplitanja u sukob u Venezueli", dodao je Ramirez.

Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez kazao je da pak da Havana podupire Madura u suzbijanju "pokušaja državnog udara". "Suverena volja venezuelanskog naroda nadvladat će imperijalističku intervenciju", napisao je Rodriguez na Twitteru.

Bolivijski predsjednik Evo Morales izrazio je solidarnost s Venezuelom "u ovim odlučujućim trenucima, u kojima kandže imperijalizma ponovno pokušavaju zadati smrtni udarac demokraciji i samoodređenju naroda Južne Amerike... Nikada nećemo biti stražnje dvorište SAD-a", naglasio je Morales.

Vojska također stala na Madurovu stranu

U Bruxellesu "vrlo pozorno" zbivanja u Venezueli, poručujući preko glasnogovornice povjerenice za vanjsku politiku Federice Mogherini da su "u kontaktu s državama-članicama i partnerima".

Vojska je u međuvremenu stala na stranu predsjednika Madura a Vrhovni sud upozorio je nacionalnu skupštinu da je prekršila ustav i da su njezine odluke nevažeće.

Juan Guaido proglasio se u srijedu u Caracasu privremenim predsjednikom Venezuele pred tisućama simpatizera koji su prosvjedovali protiv venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura.

Maduro je prisegnuo za novi mandat 10. siječnja, nakon uvelike bojkotiranih izbora prošle godine koje su mnoge strane vlade proglasile nepoštenima. Otad pristaše venezuelske oporbe traže od Guaida da preuzme ulogu predsjednika. 

Američki predsjednik Donald Trump je prvi reagirao i rekao da je "narod Venezuele hrabro govorio protiv Madura i njegovog režima i zahtijevao slobodu i pravnu državu".

Priznali ga SAD, Bolsonaro, a onda i Kolumbija, Kanada, Čile, Argentina...

Zatim je njegovim primjerom krenuo Brazil i priznao Guaida izvršnim predsjednikom Venezuele. "Brazil će politički i gospodarski podržati proces tranzicije kako bi se demokracija i socijalni mir vratili u Venezuelu", navelo je ministarstvo vanjskih poslova najveće zemlje Latinske Amerike.

Iz Davosa, gdje sudjeluje na Svjetskom gospodarskom forumu, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, žestoki Madurov kritičar, prenio je tu izjavu na Twitteru.

Kolumbijski predsjednik Fernando Duque je također iz Davosa rekao da njegova zemlja priznaje Juana Guaida predsjednikom Venezuele i da "prati proces tranzicije prema demokraciji kako bi se narod Venezuele oslobodio diktature".

I kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland je iz Davosa izjavila da priznaje Guaida. 

Putem Twittera je argentinski predsjednik Mauricio Macri istaknuo da se "nada da će odluka Nacionalne skupštine i njezin predsjednik pokrenuti uspostavu demokracije putem slobodnih i transparentnih izbora".

Madurov drugi predsjednički mandat započeo je 10. siječnja, nakon pobjede na izborima održanim u svibnju prošle godine, koje su mnogi u svijetu, uključujući Europsku uniju, proglasili nedemokratskima.

Otada je venezuelanski predsjednik izložen sve snažnijem međunarodnom pritisku da podnese ostavku.