BIVŠI HDZ-ov ministar i zadarski gradonačelnik na zagrebačkom je Županijskom sudu oslobođen optužbi za tešku korupciju i kriminal.

Osuđena su tek trojica njegovih suradnika, Milivoj Mikulić, Stjepko Boban i Damir Kezele, i to na zatvorske kazne u rasponu od dvije do tri i pol godine. 

No za što je točno bio optužen Kalmeta koji je danas proglašen nevinim, zajedno s još nekim suradnicima?

Bivši HDZ-ov ministar bio je optužen da je izgradio kriminalnu piramidu te da je u resoru za izgradnju prometne infrastrukture imao izuzetnu moć i utjecaj nad građevinskim tvrtkama koje su zbog svojeg poslovnog opstanka morale izvršavati njegove naloge.

USKOK u optužnici, potvrđenoj još 2016., tvrdi da je Kalmeta povezao ljude iz svog Ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) te da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta. Osim toga, optužen je i da je narudžbom promotivnog filma "Prometna renesansa Hrvatske" Ministarstvo kojem je bio na čelu oštetio za 600.000 kuna.

Da je Kalmeta bio na čelu kriminalne piramide, USKOK je potvrdio i u završnoj riječi na posljednjem ročištu, održanom prije deset dana. 

''Kalmeta je izgradio kriminalnu piramidu unutar resora kojim je upravljao te je jasno da je kao nositelj državne vlasti u ključnom resoru za izgradnju prometne infrastrukture imao izuzetnu moć i utjecaj nad građevinskim tvrtkama koje su zbog svojeg poslovnog opstanka morale izvršavati njegove naloge'', kazao je zamjenik ravnateljice USKOK-a Saša Manojlović.

Tužitelji: Optužbe su dokazane

Tužitelj je naveo da su sve optužbe protiv Kalmete i ostalih optuženika dokazane i kako je cilj organizacije s Kalmetom na čelu bio izvlačenje novca. Dodao je da su u sve sporne slučajeve kao investitori bile uključene Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Lučka uprava Zadar, a čiji su poslovi pripadali Ministarstvu koje je tada vodio Kalmeta.

U završnim riječima tužiteljstva Manojlović je podsjetio na svjedočenje nekadašnjeg člana Uprave Hrvatskih autocesta Josipa Sapunara, koji je opisao kako se dijelio novac te kako mu je bivši državni tajnik u Ministarstvu prometa Zdravko Livaković kazao da dio izvučenog novca ''ide za Kalmetu i za Zadar''.

''Posebno treba imati na umu da su inkriminirana djela počinjena u vezi cestogradnje u vrijeme izgradnje kapitalnih infrastrukturalnih projekata u Hrvatskoj. Ti projekti su imali velik značaj za Republiku Hrvatsku i njezine građane, a okrivljenici su to iskoristili za osobno bogaćenje'', zaključio je zamjenik ravnateljice USKOK-a Saša Manojlović, zatraživši od suda da sve optuženike proglasi krivima i osudi po zakonu.

Branitelj smatra da dokazi ne postoje

Kalmetin branitelj Krešimir Vilajtović je u završnim riječima obrane rekao kako je USKOK-ova optužnica ''konfabulacija'' jer ne postoje dokazi.

''Nitko od svjedoka i vještaka tijekom suđenja nije spominjao Kalmetu, a ne postoje ni materijalni dokazi koji bi upućivali na to da je Kalmeta znao i počinio što mu se stavlja ne teret. Kako Kalmeta može biti optužen da je imenovao ključne ljude u resoru radi uvlačenja u kriminal kada sva ta imenovanja donosi vlada? Uz to, Sapunar i Boban su bili u Upravi Hrvatskih autocesta još od vremena vlade Ivice Račana'', naglasio je Kalmetin odvjetnik Vilajtović.  

Kalmeta od početka tvrdi da je žrtva političkog progona

Božidar Kalmeta od početka odbacuje optužbe za korupciju i ističe da je žrtva političkog progona.

Prvu je optužnicu, tvrdio je tada Kalmeta, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan protiv njega podigao "po nalogu Zorana Milanovića", a drugu "kako bi se dodvorio Mostu", koji je s HDZ-om tada bio u vladajućoj koaliciji.

Uz Kalmetu su optužnicom obuhvaćeni i njegovi tada najbliži suradnici iz Ministarstva - bivši državni tajnik te predsjednik Nadzornog odbora HAC-a Zdravko Livaković te državni tajnik Milivoj Mikulić koji je također bio u upravi HAC-a.

U optužnici se spominju i bivši čelnik HAC-a i Hrvatskih cesta (HC) Stjepko Boban, čelnici građevinskih tvrtki Damir Kezele, Miroslav Bunić i Petar Pečin te ljudi iz HAC-a i HC-a Jurica Prskalo, Mario Lovrinčević i Sandro Vukelić. 

Nekadašnji financijski direktor HAC-a Josip Sapunar još je u istrazi Livakovića i Mikulića prokazivao kao osobe kojima je nosio novac što su ga HAC-ovi podizvođači uplaćivali na austrijski račun češke tvrtke Remorker u vlasništvu Igora Premilovca, koji je poput Sapunara, nakon priznanja USKOK-ovih optužbi, sporazumno osuđen na povrat novca i rad za opće dobro.

Nagodbu s tužiteljstvom, nakon priznanja optužbi, postigao je i bivši direktor u Viaduktu Ivan Berket.

Drugi krak afere Remorker proširio se na Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) i njenog dugogodišnjeg čelnika Nadana Vidoševića.

Optužnica DORH-a

Donosimo i cijelo priopćenje DORH-a iz 2015. godine u kojem se navode detalji optužnice protiv Kalmete i suradnika. 

USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 13 hrvatskih državljana B. K. (1958.), Z. L. (1963.), M. M. (1968.), J. S. (1972.), S. B. (1962.), I . P. (1966.), D. K. (1952.), I. B. (1953.), M. B. (1959.), S. V. (1967.), J. P. (1962.), M. L. (1967.), P. P. (1956.) zbog počinjenja kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti, primanja i davanja mita, poticanja na primanje mita te pomaganja u primanju mita.

Optužnicom se I. okr., kao ministru mora, prometa i infrastrukture i jedinom članu Skupštine trgovačkih društava Hrvatske ceste (HC) i Hrvatske autoceste (HAC), stavlja na teret da je, od 2005. do kraja 2010. godine, u cilju stjecanja koristi za sebe i druge na teret HAC-a i HC-a,  u zajedničko djelovanje povezao II. okr., državnog tajnika u navedenom Ministarstvu te predsjednika Nadzornog odbora HAC-a i HC-a, III. okr., člana Uprave HAC-a te potom pomoćnika ministra u navedenom Ministarstvu, IV. okr., člana Uprave HAC-a, i V. okr., predsjednika Uprave HC-a, te nakon toga predsjednika Uprave HAC-a.

U cilju ostvarenja plana grupe, okrivljenici su, sukladno prethodnom dogovoru, počinili više kaznenih djela primanja i davanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, i to na način da su realizirali izvlačenje novca iz društava HAC i HC putem angažiranih izvođača, te su koristeći autoritet investitora, te stavljanjem u izgled pogodnosti, od izvođača tražili isplatu određenih novčanih sredstava. Iznos od 1.000.000 kuna im je isplaćen u gotovini, dok je isplata preostalog dijela sredstava ostvarena putem trgovačkih društava i obrta povezanih sa VI. okr., kojima su VII. okr., VIII okr. i IX okr. u ime svojih trgovačkih društava plaćali fiktivne račune za neizvršene usluge.

Tako uplaćeni novac je VI. okr. podizao s računa svojih trgovačkih društava i obrta, te je potom, sukladno dogovoru, dio podignutog novca zadržao za sebe dok su se preostalim dijelom okoristili I., II., III., IV. i V. okrivljeni. Na opisani način pripadnici grupe, I., II., III., IV. i V. okrivljeni međusobno su podijelili iznose od 15.112.243,36 kuna i 858.466,90 eura,  dok je VI. okr. pribavio korist od 3.893.524,66 kuna i 221.311,13 eura, VII. okr.  u iznosu od 730.927,00 kuna, VIII. okr. u iznosu od 730.927,00 kuna, te X. okr. u iznosu od 133.333,33 eura.

Nadalje se optužnicom XI. okr., kao predsjedniku Uprave HAC-a, XII. i IV. okr., kao članovima Uprave HAC-a, stavlja na teret da su, tijekom 2008. i 2009. godine, s izvođačima radova na projektima investitor kojih je HAC, dogovorili plaćanje naknade kako bi im, na štetu HAC-a, pogodovali pri dobivanju poslova ili tijekom realizacije već ugovorenih poslova.

Tako dogovorene naknade su VII. okr., član Uprave jednog društva, te drugi investitori isplaćivali na način da su u ime svojih trgovačkih društava plaćali fiktivne račune za neizvršene usluge, te je potom VI. okr. tako uplaćeni novac podizao s računa svojih trgovačkih društava i obrta, nakon čega je, sukladno dogovoru, dio podignutog novca zadržao za sebe, dok su se preostalim iznosom okoristili, IV. okr. u iznosu od 206.880 eura, XI. okr. u iznosima od 639.936,00 kuna i 206.880 eura, XII. okr. u iznosima od 639.936,00 kuna i 206.880 eura, te VI. okr. u iznosima od 165.504 eura i 319.968,00 kuna.

Osim navedenog, V. okr. se stavlja na teret da je, kao predsjednik Uprave HC-a, od 2007. do 2013. godine, u Zagrebu, od VII. okr., člana Uprave jednog društva, zatražio da mu to društvo za pogodovanje u opisanoj poslovnoj suradnji kupi nekretninu koju je on odabrao, na što je VII. okr. pristao, te je za korist V. okr. kupljena nekretnina u vrijednosti od 465.000 eura.