Foto: FAH

U VENEZUELI je vlada Nicolasa Madura uklonila elemente liberalne demokracije jedan po jedan. Prvo je napunila vrhovni sud lojalistima, da bi taj sud potom spriječio ulaz nekoliko oporbenih zastupnika u parlament, iako su izabrani. 

Zatim je sud odlučio da se parlamentu, kojem oporba ima većinu od izbora 2015., raspusti, što je izazvalo takav revolt u zemlji i inozemstvu da je uskoro poništio vlastitu odluku. Sudovi su također blokirali određene zakone koje je izglasao parlament, a koji predsjedniku nisu bili po volji. Izbori za guvernere diljem zemlje naprasno su suspendirani.

Ustavna skupština bi potpuno uzurpirala vlast

A sada Maduro, nasljednik socijalističkog predsjednika Huga Chaveza, pokušava realizirati svoj radikalni plan o osnivanju ustavne skupštine uz pomoć koje bi konsolidirao svoju vlast i sabotirao oporbu. Naime, ovo političko tijelo imat će ovlast potpuno izmijeniti ustav i izmijeniti sastav, ili čak raspustiti, bilo koju granu vlasti koju ocijeni nelojalnom. 

Drugim riječima, ustavna skupština dala bi gotovo neograničenu vlast vladajućoj Ujedinjenoj socijalističkoj stranci Venezuele, piše New York Times. Službeno će imati vlast i nad samim predsjednikom, uz takvu koncentraciju moći kakva nije viđena u Južnoj Americi od vremena vojnih hunti kakve su vladale u Čileu, Argentini ili Brazilu u 20. st.

Da stvari budu još gore po zemlju kojoj već mjesecima bijesne masovni prosvjedi, nekontrolirano nasilje policije, vojske i prorežimskih milicija (tzv. colectivos) te dramatična ekonomska i humanitarna kriza, Venezuelanci na sutrašnjim izborima neće moći glasati protiv osnivanja ustavne skupštine, iako mu se prema anketama velika većina stanovništva protivi. Moći će samo birati između ponuđenih delegata, koji su mahom vjerni pripadnici Madurovog političkog pokreta. Među kandidatima je čak i Madurova supruga Cilia Flores.

SAD prijeti novim sankcijama Maduru

"Ovo je egzistencijalna prijetnja demokraciji u Venezueli", upozorava David Smilde, analitičar udruge za ljudska prava Washington Office on Latin America. Madurov pokušaj pretvaranja Venezuele u jednopartijsku državu doveo ju je na raskrižje i u sve veći konflikt, kako s oporbom, tako i sa SAD-om, zemljom koja kupuje gotovo polovicu venezuelanske nafte - resursa o kojem ovisi njeno gospodarstvo. 

Administracija Donalda Trumpa već je uvela sankcije za 13 venezuelanskih državnih dužnosnika, uključujući ministra unutarnjih poslova i zapovjednike vojske, policije i nacionalne garde. Njima su zamrznuti računi u SAD-u, a američkim građanima i tvrtkama je zabranjeno poslovanje s njima. Trump je prozvao Madura kao "lošeg lidera koji sanja o tome da postane diktator" i zaprijetio još oštrijim sankcijama, odnosno "snažnim i brzim ekonomskim akcijama"  u slučaju da se izbori u nedjelju zaista održe.

A oporba, koja je mobilizirala prosvjednike i štrajkaše koji su već tri mjeseca uzastupno na ulicama Venezuele, mogla bi eskalirati pobunu protiv vlasti koju vidi kao nedemokratsku. U dosadašnjim sukobima već je poginulo 110 ljudi na obje strane, dok su marševi, štrajkovi i neredi, uključujući palež i pljačku, paralizirali veće gradove. 

"Izbori bi stvorili totalitarnu i represivnu diktaturu"

Maduro tvrdi da su ustavne reforme nužne kako bi se zaustavilo krvoproliće i spasilo kolabirano gospodarstvo koje je dovelo do opće nestašice hrane, lijekova i drugih potrepština. U isto vrijeme odbija pregovarati s prosvjednicima koje naziva teroristima i plaćenicima stranih vlada koje ga navodno žele zbaciti s vlasti. Novi ustav bi mu dao sredstva da "izgradi mir", tvrdi sve nepopularniji ljevičarski predsjednik. 

Ustav Venezuele je posljednji put promijenio Chavez 1999. Ta ustavna reforma, zajedno s rastom cijena nafte, omogućila je Chavezu masovnu redistribuciju bogatstva siromašnima, nacionalizaciju stranih tvrtki i učinila ga vrlo popularnim. No manje od 20 godina kasnije, Venezuela se nalazi u jednoj od najtežih kriza u svojoj povijesti. 

U svakom slučaju, ustavna skupština bi trebala preuzeti vlast 72 sata nakon objave službenih rezultata izbora. Neki vladajući političari već govore o smjeni državnog odvjetnika, guvernera i gradonačelnika, umjesto kojih bi bila uspostavljena "komunalna vijeća". Oporba strahuje da i parlament biti raspušten, kao što je i Chavez napravio 1999. Ni on, kao ni Maduro danas, nije imao većinu zastupnika.

"Ako je išta ostalo od izubijane demokracije u Venezueli, onda su to institucije legitimno izabrane od strane naroda, poput nacionalne skupštine. Izbori bi stvorili totalitarnu i represivnu diktaturu", tvrdi oporbeni zastupnik Juan Guaido.