Farmaceutska industrija u Hrvatskoj povećala broj zaposlenih za više od 20 posto

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj povećala broj zaposlenih za više od 20 posto
Ilustracija: Sanjin Strukic/PIXSELL

FARMACEUTSKA industrija jedan je od najznačajnijih pokretača hrvatskog gospodarstva koja je napravila i najveći pomak u izvozu zadnjih deset godina, istaknuto je na skupu "Farmaceutika: Hrvatska industrija 4.0.", kojim je HUP-Udruga proizvođača lijekova (HUP-UPL) obilježila deset godina rada.

Direktorica odnosa s članstvom HUP-a i direktorica HUP-UPL-a Milka Kosanović istaknula je da je farmaceutska industrija i nadalje jedan od najznačajnijih pokretača gospodarskog razvoja Hrvatske, a da je u proteklih deset godina povećala broj zaposlenih za više od 20 posto.

Članice udruge danas direktno zapošljavaju više od pet tisuća radnika, a više od 10 tisuća uključujući i dobavljače.

Samo u posljednjih nekoliko godina ulaganja u napredna postrojenja i nove tehnologije premašila su 2,5 milijarde kuna, a tvrtke koje su članice udruženja generiraju i više od sedam milijardi kuna prihoda godišnje, od čega više od pet milijardi otpada na izvoz.

Direktorica HUP-UPL-a kaže da su članice udruge i predvodnici na polju istraživanja i razvoja, čime su uveli Hrvatsku u društvo zemalja koje prolaze digitalnu transformaciju i Industriju 4.0., a poručuje da će nastaviti s osiguravanjem dostupnosti generičkih i biosličnih lijekova najviše kvalitete za pacijente, čemu će doprinijeti održivosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.

U zdravstvu gotovo jedini kriterij cijena lijekova

Christoph Stoller, predsjednik "Medicines for Europe", najvećeg udruženja proizvođača generičkih i biosličnih lijekova u Europskoj uniji, kazao je da je digitalizacija ključna tema za farmaceutsku industriju jer će ju ona, uz robotizaciju i automatizaciju, učiniti još produktivnijom i konkurentnijom, a to će donijeti i koristi za pacijente.

Kaže da je glavni cilj udruge, čije članice proizvode dvije trećine lijekova u Europi, osigurati pravedan i održiv pristup lijekovima širom Europe.

Upozorava da često, zbog proračunskih ograničenja pojedinih zdravstvenih sustava, jedino do izražaja dolazi cijena pojedinih lijekova, što vodi i značajnom padu cijena lijekova po kojem ih industrija prodaje, dok s druge strane rastu troškovi.

Stoga je iznimno važno obratiti pozornost na održivost industrije, u smislu da ona opstane u Europi, i štoviše, da se u određenoj mjeri proizvodnja i vrati u Europu, kaže Stoller.

Napominje da je širom Europe trenutno u prevelikoj mjeri prisutna nestašica određenih lijekova, a tome je tako jer se prije 30 godina 80 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka proizvodilo u Europi, dok je danas suprotno - 80 posto tih sastojaka dolazi iz Indije i Kine pa su tako dobavljački lanci europske industrije mnogo ranjiviji.

Predsjednik HUP-UPL-a i predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan također upozorava da kompletna industrija mora naći rješenja i suočiti se s time da je gotovo jedini kriterij u zdravstvu postala cijena. Napominje da to nije dobro, jer treba razmišljati i o kvaliteti i o sigurnosti opskrbe lijekova, kao i o pouzdanosti u određene dobavljače.

Ocjenjuje da je ova godina vrlo dobra za farmaceutsku industriju, primarno zahvaljujući izvozu, pri čemu ističe da statistike pokazuju kako je ta industrija napravila i relativno najveći pomak u hrvatskom izvozu u posljednjih deset godina.

Furjan ima i pozitivna očekivanja za 2020., nada se da će vlada i dalje nastaviti s rasterećenjima gospodarstva i građana, dok se neizvjesnosti prije svega odnose na eventualne nestašice pojedinih lijekova, s obzirom na to da puno dobavljača na Istoku ima problem s isporukama.

Deranja: HUP će otvoriti pitanje Zakona o radu

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula je dobru suradnju s Ministarstvom financija, pri čemu je podsjetila na izboreno smanjivanje stope PDV-a na bezreceptne lijekove.

Poručuje da će se i dalje boriti za niže oporezivanje plaća, a u kontekstu digitalizacije i četvrte industrijske revolucije HUP planira otvoriti i pitanje Zakona o radu jer te trendove treba pratiti moderan i fleksibilan zakon, kaže Deranja.

Konačno želimo postići da nas se u ovoj državi gleda kao partnere, a ne kao zadnje zločince, poručuje Deranja te dodaje da zakonodavstvo mora biti fleksibilno, korektno i jednostavno napisano.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara