Foto: 123rf

PROŠLE godine u Hrvatskoj su čak 18 žena ubile njima bliske muške osobe, što je najveći broj ubojstava u posljednjih sedam godina, istaknuto je u utorak na zajedničkoj tematskoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Odbora za nacionalne manjine i Gradske koordinacije za ljudska prava koja je s temom "Femicid - situacija u Republici Hrvatskoj" održana u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. 

Femicid u Hrvatskoj

Prema podacima MUP-a, od 2012. do 2016. u Hrvatskoj su 72 žene ubili njihovi muževi/partneri/bivši muževi ili bliski muškarci. "Femicid u Hrvatskoj čini 25 do 30 posto svih ubojstava, što je uistinu zabrinjavajući podatak", rekao je pravni savjetnik iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović.

Uz jasan trend brutalizacije nasilja i tranzicije nasilja prema ženama i nasilja u obitelji iz područja prekršajnog u područje kaznenog prava, uočeno je povećanje broja ubojstava žena, što upućuje na to da zakonske, pravosudne, medijske te druge obrazovne i edukacijske mjere suzbijanja nasilja prema ženama ipak nisu postigle željene rezultate u smislu smanjenja broja slučajeva nasilja sa smrtnim posljedicama, nego, naprotiv, broj ubijenih žena nažalost raste, ustvrdio je Paunović.

Prevencija nasilja

Rekao je da ti brojevi i dalje jasno upućuju na znatnu i ozbiljnu fizičku ugroženost žena od bliskih im muškaraca. Paunović je dodao da taj trend porasta najtežih kaznenih djela među bliskim osobama te nepostojanje odgovarajućega zakonskog okvira za zaštitu žrtava u partnerskim vezama traži hitno poboljšanje zakonodavstva i sustava kažnjavanja, kampanju osvješćivanja javnosti o tom problemu, posebno muškaraca, edukaciju policije, pravosuđa i državnog odvjetništva te rad na prevenciji nasilja u obitelji i prema ženama na svim društvenim razinama. 

Podsjetio je da institucija pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na nacionalnoj razini koordinira rad radne skupine za monitoring femicida radi unaprjeđenja prevencije nasilja i zaštite žrtava. Radi se na vođenju detaljne rodne statistike, praćenju i analizi individualnih slučajeva i situacija koje su dovele do ubojstava žena kako bi se uočili ključni propusti mjerodavnih tijela.

S tim je, rekao je Paunović, izravno komplementaran novi EU projekt "Izgradnja efikasnijeg sustava zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama", kroz koji žele analizirati "krhke karike" sustava - od policijskih službenika koji su prvi u kontaktu sa žrtvom, preko državnih odvjetnika koji su odgovorni za pravno klasificiranje i progon takve vrste kaznenih djela, do pravosudnih tijela odgovornih za kažnjavanje slučajeva nasilja prema ženama. Pritom je istaknuto zagovaranje učinkovitije suradnje među institucijama i ključnim društvenim akterima koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilnika. Isto tako, težit će se osnaživanju institucionalne pomoći i potpore ženama žrtvama nasilja. "Vjerujem da će suzbijanje nasilja prema ženama i njegovo adekvatno kažnjavanje postati naša zajednička i primarna odgovornost", poručio je Paunović.

Muškarci u Hrvatskoj u prosjeku ubiju jednu ženu u dva tjedna

Maja Mamula iz Ženske sobe rekla je da termin femicid ulazi u širu upotrebu od sredine 1970-ih, a riječ je o pojmu koji obuhvaća namjerna ubojstva žena zato što su žene i odnosi se na sva ubojstva žena i djevojaka. Rekla je da je femicid iznimno težak i rasprostranjen problem, a suvremena istraživanja pokazuju da su najviše žena ubili partneri. Kad je riječ o rasprostranjenosti femicida, najlošije je u Latinskoj Americi. Tako u Brazilu muškarci ubiju jednu ženu svaka dva sata. U EU-u partneri ubiju 27 žena na tjedan, a u Velikoj Britaniji dvije.

Mamula je istaknula da muškarci u Hrvatskoj u prosjeku ubiju jednu ženu u dva tjedna. Govoreći o problemu femicida u Hrvatskoj, najprije je istaknula nevjerovanje žrtvama, a zatim to što se iskaz žrtve ne uzima ozbiljno. Također, radi se najčešće o već prijavljenom nasilju te o tome da žene ubiju nakon što najave prekid ili odlazak. Problem je i nezainteresiranost za problem, nedostatak ozbiljne političke volje, neadekvatan zakonski okvir te neprovođenje zakona. 

Mjere prevencije femicida, zaključila je Mamula, jesu vjerovati ženi kad prijavljuje nasilje, educirati i senzibilizirati predstavnike mjerodavnih institucija, pojačati nadzor i praćenje nasilja u obitelji i femicida, unaprijediti prevenciju i poboljšati intervenciju, a važno je raditi na zakonima vezanim uz oružje te poduprijeti rad organizacija civilnog društva jer mnoge žene žrtve nasilja najprije od njih traže pomoć.  

Na zajedničkoj tematskoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Odbora za nacionalne manjine i Gradske koordinacije za ljudska prava zaključeno je da ta tri tijela podupiru prevenciju svakog oblika nasilja, nultu toleranciju nasilja i otvaranje više skloništa za žene žrtve nasilja te osuđuju svaki oblik nasilja.