RUSIJA se bori s posljedicama vlastitog neuspjelog pokušaja da suzbije ogromno ilegalno tržište osobnih podataka, sjenoviti ekosustav koji su godinama iskorištavali svi - od istraživačkih novinara do kriminalaca i samih sigurnosnih službi. No, rat u Ukrajini promijenio je pravila igre, a takozvani "probiv" postao je prijetnja nacionalnoj sigurnosti koju sada vješto koriste i ukrajinski špijuni, piše The Guardian.

Sjenovita ekonomija podataka

Više od desetljeća, rusko tržište "probiva" - naziv izveden iz glagola "probiti" - funkcioniralo je kao paralelna informacijska ekonomija. Izgrađeno je na mreži korumpiranih dužnosnika, prometnih policajaca, bankara i nižerangiranih agenata spremnih prodati pristup povjerljivim državnim i korporativnim bazama podataka.

Iako curenje podataka postoji svugdje, razmjeri i svakodnevna upotreba "probiva" jedinstveni su za Rusiju. Za sitan novac, ponekad već za 10 dolara, moguće je doći do brojeva putovnica, adresa, povijesti putovanja i policijskih zapisa. Za veće iznose mogli su se kupiti cijeli dosjei, uključujući metapodatke o pozivima i kretanju pojedinaca.

Ovaj je sustav bio ključan za neke od najvećih istraživačkih priča, poput razotkrivanja jedinice FSB-a koja stoji iza trovanja oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog. Istovremeno, služio je i policiji te sigurnosnim službama koje su ga redovito koristile za praćenje aktivista i oporbenjaka.

"To je jedan od paradoksa moderne Rusije: s jedne strane, ove su usluge ilegalne i oslanjaju se na procurjele podatke, no s druge strane, daleko su praktičnije za svakodnevni policijski rad od mnoštva službenih odjelnih baza podataka", pojasnio je Andrej Zaharov, istraživački novinar i autor knjige o "probivu".

Rat kao prekretnica

Kako je rat u Ukrajini ušao u četvrtu godinu, Kremlj je na "probiv" počeo gledati manje kao na toleriranu pogodnost, a više kao na ozbiljnu prijetnju. Organizirane skupine koristile su procurjele podatke za telefonske prijevare industrijskih razmjera, dok je ukrajinska obavještajna služba naučila iskorištavati porozni informacijski sustav za identifikaciju i atentate na vojne dužnosnike unutar Rusije.

Kap koja je prelila čašu dogodila se prošle godine, kada je i sam predsjednik Vladimir Putin tijekom godišnjeg obraćanja naciji priznao da je njegov bliski prijatelj postao žrtva telefonske prijevare. Prema Zaharovu, to je bio jasan signal sigurnosnim službama da krenu u obračun s crnim tržištem podataka.

Neuspjeli obračun s kontraefektom

Uslijedila je brza reakcija. Putin je potpisao zakone koji pooštravaju kazne za curenje podataka na do 10 godina zatvora, a sigurnosne službe pokrenule su agresivan lov na operatere "probiva". Među najzvučnijim uhićenjima bio je tim koji stoji iza Usersboxa, jedne od najpopularnijih usluga.

Međutim, rat Kremlja protiv "probiva" postigao je suprotan učinak. Mnogi vodeći operateri preselili su svoje poslovanje u inozemstvo, gdje više nisu sputani neformalnim dogovorima sa sigurnosnim službama ili strahom od uhićenja.

"Prije su još uvijek surađivali sa sigurnosnim službama, ili bi dvaput razmislili prije nego što bi objavili nešto izuzetno osjetljivo. Sada su im sve kočnice popustile", rekao je Zaharov. "Izbacuju jedno osjetljivo curenje za drugim."

Kao primjer naveo je prošlogodišnje curenje masivne baze podataka FSB-a poznate kao Kordon-2023, koja sadrži detalje o osobama koje su prelazile ruske granice između 2014. i 2023. godine. Poznati servisi poput Himere, koji su ranije surađivali s vlastima, također su okrenuli ploču i prekinuli pristup snagama sigurnosti.

Ukrajinski hakeri ulaze u igru

U cijelu priču uključili su se i ukrajinski hakeri. Od početka invazije, proukrajinske hakerske i obavještajne skupine neprestano probijaju ruske državne i komercijalne sustave, kradući podatke i objavljujući ih javno - često besplatno i iz ideoloških razloga.

Prošle je godine ukrajinska hakerska skupina KibOrg objavila bazu podataka klijenata Alfa banke, najveće ruske privatne banke. Curenje je navodno sadržavalo osobne podatke o 24 milijuna pojedinaca i više od 13 milijuna tvrtki.

Zaključak je poražavajući za Kremlj. "Sveukupno gledano", kaže Zaharov, "nikada nije bilo lakše pronaći privatne ruske podatke na tržištu."