Foto: Brodarski Institut

HRVATSKI katamaran koji će za vrijeme Olimpijskih igara u Londonu turiste voziti po Temzi svijetu će pružiti očajnički potreban podsjetnik na hrvatsku brodogradnju, ističe na svom portalu ugledni Financial Times. Novinar FT-a Neil MacDonald piše kako Hrvatska mora pojačati svoju prisutnost na međunarodnom tržištu jer brodogradnja više ne može računati na preživljavanje na grbači državnih poticaja.

"Većina hrvatske brodograditeljske industrije već godinama balansira na rubu bankrota", ističe MacDonald, te objašnjava kako Hrvatska u zadnjoj fazi pregovora s Europskom unijom, čija će punopravna članica uskoro postati, više ne može posrnulu industriju na životu održavati novcem iz državnog proračuna.

Slamka spasa

Projekti poput olimpijskog katamarana, za kojeg je Brodarski institut na jakom međunarodnom natječaju, predstavljaju slamku spasa za posrnulu hrvatsku brodogradnju. Podsjećamo, radi se o plovilu koje će se napajati kombinacijom solarnih ploča i bio goriva, a koje može prevoziti 559 putnika. Luksuzni katamaran ("stealth-style", kako ga opisuje FT) gradit će se u brodogradilištu Tehnomont u Puli.

"Mnogi Hrvati - uključujući stanovnike kontinentalnih područja koji nisu ni blizu moru - ponosno su tvrdili da će njihovoj naciji za oporavak od ratnih devedesetih biti potrebno vrlo malo vremena. Patriotski nastrojeni sindikalni čelnici uvjeravali su da se azijski brodograditelji ne mogu mjeriti s vještinom lokalnih momaka", analizira FT začetke propasti hrvatske brodogradnje.

Hrvatska izgubila korak s konkurencijom

Situacija se, nažalost po brojne zaposlenike škverova, razvijala u sasvim drugačijem smjeru. U Južnoj Koreji su se, primjerice, tako počela koristiti nova tehnološka dostignuća za gradnju sve kvalitetnijih i jeftinijih brodova, a rok realizacije projekata samo se smanjivao. Hrvatska brodogradnja jednostavno nije mogla držati korak pa ju je, ističe FT, godinama spašavala vlada, uglavnom na čelu s HDZ-om. Vladajući političari nisu mogli dopustiti kolaps brodogradnje i gubitak desetaka tisuća radnih mjesta.

Privatizacija brodogradilišta, podsjeća FT, bila je jedan od glavnih uvjeta za završetak pregovora s EU. Međutim, u Bruxellesu, kao i u Zagrebu, danas su svi fokusirani samo na Poglavlje 23. Hrvatska će u EU vjerojatno uspjeti ući i bez do kraja provedene privatizacije, ali s kakvim-takvim planom za njen nastavak.

Pula spašava obraz hrvatske brodogradnje

Kao svijetle primjere hrvatske brodogradnje, FT ističe dva brodogradilišta smještena u Puli: Tehnomont, koji će graditi olimpijski katamaran, i Uljanik, koji je, piše MacDonald, formulu za uspjeh pronašao u specijaliziranim plovilima. "S istim direktorom još od komunističkih vremena, Uljanik je održao korak s vremenom i izbjegao prikrivene agende koje idu s političkim imenovanjima", tvrdi novinar FT-a pozivajući se na anonimne hrvatske sugovornike upoznate sa situacijom u industriji brodogradnje.

"Uljanik može pokrivati svoje fiksne troškove i već sada uspješno posluje na tržištu EU", tvrdi Goran Saravanja, glavni ekonomist zagrebačkog UniCredita. "Održavši se na površini bez državne pomoći, Uljanik je zaradio pravo da postane iznimka od restrukturiranja koje nameće EU. A uz Tehnomont koji pobjeđuje na prestižnim međunarodnim natječajima, reklo bi se da brodogradilišta u Puli mogu puno toga naučiti ostatak svojih hrvatskih kolega", zaključuje se u reportaži FT-a.