FINSKA u svom parlamentu vodi završnu raspravu o pridruživanju NATO-u i unaprijed će glasati kako bi u taj vojni savez ušla čim prije. Odlučila je da neće čekati na prethodnu potvrdu Turske i Mađarske, ali ni izbore u svojoj zemlji početkom travnja.

Vladu premijerke Sanne Marin 2. travnja čekaju izbori te Helsinki želi izbjeći bilo kakav politički vakuum kako bi se ukrcao na vlak za NATO čim Ankara i Budimpešta ratificiraju njegov zahtjev za članstvo u matičnim parlamentima. To znači da možda neće čekati susjednu Švedsku, također kandidatkinju za NATO, koja se trenutno suočava s vetom Turske.

Danas će 200 zastupnika finskog parlamenta održati konačnu raspravu o nacrtu zakona za pridruživanje NATO-u, a glasanje će se održati najkasnije do srijede. Njihova se rasprava poklapa s dolaskom glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga u Finsku. On će se sastati s čelnicima te nordijske zemlje s 5.5 milijuna stanovnika.

Kao i na preliminarnom glasanju u svibnju prošle godine, kada je za članstvo u Savezu glasalo 188 zastupnika, Finci ne sumnjaju da će i na konačnom glasanju ishod biti neupitan. Sve stranke su jednoglasne u potpori članstvu u NATO-u, uključujući i one koje su prije godinu dana bile protiv.

Većina od 53 posto Finaca želi ući u NATO ne čekajući Švedsku

Protivljenje članstvu u vojnom savezu se eventualno očekuje od nekolicine zastupnika radikalno lijevih i radikalno desnih stranaka.

Do sada je pridruživanje obje zemlje ratificiralo 28 od 30 članica NATO-a, a čeka se na Tursku i Mađarsku. Ankara je signalizirala da bi mogla odobriti članstvo Finske, dok Švedsku optužuje za pružanje utočišta onima koje smatra pripadnicima terorističkih skupina te je zatražila njihovo izručenje kao korak prema davanju zelenog svjetla švedskom članstvu u NATO-u.

Finska je do sada tvrdila da želi u NATO ući zajedno sa Švedskom, no situacija se promijenila zbog velikih razmirica Stockholma i Ankare. Usvajanje zakona o pridruživanju ne znači da će Helsinki nakon turske i mađarske ratifikacije automatski ući u NATO, ali će imati jasan kalendar: nakon usvajanja zakona predsjednik Sauli Niinisto ima maksimalno tri mjeseca da ga potpiše.

On je već najavio da će to učiniti čim se zakon usvoji. "Mogao bih zbog praktičnih razloga i pričekati (...), ali ne iza 2. travnja", rekao je predsjednik. Većina od 53 posto Finaca želi ući u NATO ne čekajući Švedsku.