PRVOMAJSKA, golemi industrijski kompleks međunarodnog ugleda i jedno od najuspješnijih poduzeća socijalističke Hrvatske, danas postoji samo u tragovima. Od proizvodnih hala na Žitnjaku nije ostalo ništa, a pretvorba i privatizacija 1990-ih tvrtku su rascijepile i rasprodale u dijelovima koji su vremenom otišli u stečaj. Simbol industrijskog Zagreba, svakako ne jedini, propao je u bespućima novog tajkunskog gospodarstva nakon promjene režima koji se i danas održava na vlasti.

Prvomajska nije nastala "iz ničega", sljednica je nacionalizacijom metalurške tvrtke koja je postojala prije 1945. godine, no njezin razvoj nakon toga bio je vrlo uspješan.

Galerija

Goran Arčabić, kustos Muzeja grada Zagreba i specijalist za industrijsku baštinu, kaže za Index: "Tvornica alatnih strojeva Prvomajska utemeljena je u travnju 1946. nacionalizacijom imovine tvrtke Braća Ševčik, koja se nalazila na Črnomercu."

Sve je počelo od braće Čehoslovaka još 1922.

Tvrtku braće Ševčik, došljaka iz Čehoslovačke, osnovali su 1922. godine u Zagrebu kao radionicu za izradu mehaničkih strojeva i njihovo održavanje. Prvih godina poslovali su na Ilici 122, da bi se potom preselili u tadašnju Filipovićevu ulicu. Godinama se tvrtka razvijala, kupovala strojeve i zapošljavala nove radnike.

Nakon oslobođenja tvornica je nacionalizirana, a nakon nekoliko godina i preseljena s Črnomerca.

"U listopadu 1946. proglašena je državnim poduzećem od značaja za izgradnju privrede FNRJ pa je administrativno-operativno rukovodstvo nad Prvomajskom preuzela Generalna direkcija savezne metalne industrije Ministarstva industrije FNRJ. Početkom 1950-ih proizvodnja alatnih strojeva preseljena je s Črnomerca u industrijsku zonu na Žitnjaku, gdje je izgrađen novi industrijski sklop.

Tijekom 1950-ih oprema proizvedena u tvornici Prvomajska, univerzalne, produkcijske i revolver tokarilice, glodalice, brusilice, bušilice, dubilice, zračni čekići i drugi strojevi, alati i uređaji, bila je ugrađivana u većinu tvornica u Narodnoj republici Hrvatskoj, a poduzeće je postupno preuzimalo vodeće mjesto u opremanju industrijskih postrojenja u FNRJ", iznosi kustos Arčabić.

Izvozili u Europi, Afriku, Južnu Ameriku...

Od 1952. izvozilo se na europska, afrička, azijska i južnoamerička tržišta. Izgradnja novih industrijskih pogona planirana je u Odjelu industrijske arhitekture od 1947. godine. Projektirali su tvornicu Jedinstvo, ljevaonicu tvornice Prvomajska i Tvornicu parnih kotlova.

"Nakon Drugog svjetskog rata na Žitnjaku je planirana izgradnja kombinata koji je trebao objediniti nekoliko industrijskih pogona metaloprerađivačke djelatnosti. Pogon za proizvodnju parnih kotlova projektom je bio predviđen na zapadnom dijelu zemljišta, tvornica alatnih strojeva s ljevaonicom smještena je krajnje istočno, a između njih trebala se naći tvornica hidrauličnih strojeva", govori nam Arčabić. 

"Napuštanjem koncepta kombinata 1946. godine Tvornica parnih kotlova i Tvornica hidrauličnih strojeva počele su poslovati kao zasebna poduzeća. Potonja je odlukom Ministarstva teške industrije FNRJ 1949. godine integrirana s poduzećem Prvomajska, a proizvodnja je objedinjena u dovršenim građevinama na Žitnjaku", kaže naš sugovorik.

Širenje i integracija

Prvomajska se u narednim desetljećima proširila integracijom poduzeća iz cijele Hrvatske. Spojeni su s rudarskom djelatnošću u Raši 1965., Ivancu 1968. i Golubovcu 1977. godine. U sklop Prvomajske ušli su i 1970. godine tvornica mjernih instrumenata Meba iz Zagreba, metalna industrija Metalis iz Donje Stubice 1982. godine, Auto-Moslavina iz Kutine 1985. te tvornica uređaja za industrijsku automatizaciju INDA iz Labina i Dalmastroj iz Splita 1986. godine. Novi strojevi za obradu metala proizvodili su se u Zagrebu, Splitu, Raši, Golubovcu i Ivancu.

Kompleks Prvomajske postao je 1978. godine Složena organizacija udruženog rada s deset poduzeća. Već 1946. Prvomajska je školovala radnike za svoje tvornice u Metalskom školskom centru. Godine 1962. osnovana je Tehnička škola za odrasle te zajedno sa Strojarsko-brodograđevnim fakultetom, današnjim FSB-om, Institut za alatne strojeve koji je kasnije postao dio Prvomajske.

Vrhunac rasta Prvomajska je imala 1980-ih godina, kada je zapošljavala oko 7500 radnika. Polovica ih je radila u Zagrebu, a preostali u Raši, Ivancu, Golubovcu, Donjoj Stubici, Splitu, Labinu, Loboru, Drnišu i Ozlju.

"Izvoz je činio 60 do 80 posto poslovanja"

Prvomajska je od samih početaka bila izvozna tvrtka. S izvozom u Egipat započeli su 1951. godine, potom u Čile, Sovjetski Savez, Indiju, Pakistan, Iran, Irak, Tursku, Izrael, Libiju, SAD, Meksiko, Kanadu, Sudan, Australiju, Novi Zeland i brojne druge države. Izvoz je sačinjavao šezdeset do osamdeset posto poslovanja Prvomajske.

Međunarodno poslovanje bilo je vrlo razgranato. Prvomajska je bila suvlasnik tvornica Macmon GmbH u Njemačkoj i Ahmsa Fanamher u Meksiku. Tvrtka Macmon osnovana je 1965. u Zürichu, a poslovala je u Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu.
Raspad i ostaci nekadašnjeg diva.

Pretvorba, privatizacija, rat i raspad globalnog tržišta uništili su moćnu Prvomajsku. Neki pogoni postali su samostalna poduzeća, ali ih je do 2009. godine većina propala. Otišli su u stečaj, prestali su s radom ili su pripojeni drugim tvrtkama.

Iznimka su Prvomajska Zagreb d. o. o. iz Vukovine kraj Velike Gorice te ITAS-Prvomajska d. d. iz Ivanca, koje još uvijek posluju u metalskoj industriji te remontu i održavanju strojeva. Prema podacima poslovnog portala Company Wall, Prvomajska Zagreb iz Vukovine zapošljava četiri radnika i posluje u plusu.

Jedna od dvije preostale Prvomajske je u blokadi

Osnovana je krajem 1995. godine, bavi se izradom ostalih alatnih strojeva i 2024. je poslovala s dobiti od oko 86 tisuća eura. Prosječna plaća iznosila je 592 eura.

Prvomajska Zagreb nije u blokadi, za razliku od veće Prvomajske ITAS Ivanec, koja zapošljava oko 130 radnika. Osnovana je 2006. godine, 2024. je poslovala u plusu od dvadeset tisuća eura i zapošljavala 131 radnika s prosječnom neto plaćom od 1147 eura.

Postojeće nasljednice moćne Prvomajske, koja je poslovala širom zemaljske kugle i imala tvornice u velikim državama, samo su memento na jednu jaku industrijsku tvrtku nestalu pred našim očima. Dok je postojala kao snažna kompanija, Prvomajska je tržištu predstavila 475 novih proizvoda, gotovo u cijelosti prema vlastitoj dokumentaciji.