FOTO Na današnji dan 1880. Zagreb je pogodio veliki potres
NA DANAŠNJI dan prije 141 godinu Zagreb je pogodio ogromni potres koji se naziva Veliki zagrebački potres. Bio je jačine osam stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6.3 po Richterovoj ljestvici, i najjači je poznati potres u Zagrebu. Dogodio se u sedam sati, 33 minute i 52 sekunde, a trajao je 10 sekundi.
Usmrtio je tri osobe, a oštećeni su gotovo svi tadašnji objekti u gradu. Ljudi su se u grad počeli vraćati tek u prosincu, kad se nastavilo i s nastavom u školama.
"Deveti studena 1880. biti će u povjesti grada Zagreba crnimi slovi upisan. U 7 sati i 35 časova zbio se užasan potres i trajao do 30 secunda, a bio mu je pravac od sjevero-zapada na jugo-istok. Kao što je danas vrieme žalostno, tako se je i nad gradom Zagrebom žalost nadvila. Sitna kiša, što s neba sipi, mislio bi da su suze; da samo nebo plače", pisalo je u tadašnjim dnevnim novinama Obzoru.
Stradanje grada svojim fotoaparatom zabilježio je Ivan Standl, koji je iste godine izdao album naslova Slike zagrebačkog potresa od 9. studenog 1880. Dio tih fotografija ostao je u fonoteci Ministarstva kulture, koje ih je objavilo 2010. godine nakon jednog zagrebačkog potresa.
Dan je počeo kao i svaki drugi...
Taj dan u Zagrebu počeo je kao bilo koji drugi kasnojesenski dan. Grad je bio obavijen jutarnjom maglom, sipila je rijetka kišica, a temperatura je bila oko 10 stupnjeva.
U sedam sati, 33 minute i 52 sekunde sve se promijenilo jer je grad zatresao potres intenziteta osam stupnjeva na Mercallijevoj, odnosno magnitude 6.3 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici, jedan od najjačih ikad zabilježenih potresa u Hrvatskoj. Epicentar je bio na području Medvednice. Nakon najvećeg udara slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta.
Razorio je brojne zagrebačke zgrade, a veliki dio stanovništva pobjegao je ili se iselio u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst.
U Zagrebu je tada bilo 2483 stambene i 1187 gospodarskih zgrada, a grad je imao oko 30.000 stanovnika. Gotovo svi građevinski objekti u gradu su bili oštećeni, a 12.6% zgrada bilo je teško oštećeno. Nastali su otvori u zidovima, rušenje unutarnjih zidova i dijelova zgrade pa i rušenja cijele zgrade.
Zagrebačka katedrala pretrpjela goleme štete
U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata.
Šteta nastala u Zagrebu procjenjivala se na pola tadašnjeg državnog proračuna. Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u Katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske.
Posebno povjerenstvo je utvrdilo kako u Zagrebu nema nijedne kuće na kojoj nije primjetna barem nekakva šteta od potresa.
Katolički list o potresu
Katolički list je nakon potresa, u članku od 13. studenoga 1880., napisao ovako:
"Tužno li je danas hodati ulicama grada Zagreba. Nigdje nema mjesta da se oko naužije ljepote naše prijestolnice. Vanjsko lice kuća je nagrđeno, krovovi porušeni, dimnjaci porušeni, tornjevi po kućama Božjim raspucani i nakrivljeni.
A ljudi? S lica im čitaš duboku bol, koja im ne da govoriti o drugom, nego o nesreći potresa, a taj govor i kod muškaraca počima sa suzama. Ne čuje se vesele glazbe ni pjevanja, niti ori veseli smijeh. Čuju se tek udarci alata raznih majstora na krovovima kuća, a ovi odzvanjaju po cijelom Zagrebu.
U crkvu zove nas samo najmanje zvonce sv. Marije koja je ostala pošteđena, a na pozdrav Gospi zvoni samo jedno zvono sv. Marka. Druga veća zvona zamuknuše jer su u raspucanim tornjevima, pa i katedrala šuti, jer je najviše nastradala. Mrtvace sprovađamo bez zvona do groba. U noći ne svijetli nam plin, jer su raspucane cijevi.
Potresena zemlja već 8 dana ne miruje ni danju ni noću, pa nam ne da ni jednu noć spavati. Na tisuće stanovnika ostavilo je Zagreb i zapeo je mnogi rad u gradu, prekinut je život i promet. Teška nas snašla nesreća te bi danas mogli zabugariti nad Zagrebom tužaljku Jeremije. Tako je to sve žalosno i bolno.
Potres je u Zagrebu najviše naškodio visokim zgradama, a prema tome najviše crkvama. U Zagrebu su 4 crkve zatvorene: Stolna, sv. Katarine, sv. Marka i franjevačka; i ostale će trebati popravka, ali se u njima može obavljati služba Božja."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati