FOTO Nad Hrvatskom čudni oblaci koji sjaje po noći. No to nije dobra vijest

FOTO Nad Hrvatskom čudni oblaci koji sjaje po noći. No to nije dobra vijest
FOTO: Marko Posavec

NAD Hrvatskom je sredinom lipnja zasjala jedna neobična atmosferska pojava. Kasno navečer, nakon zalaska Sunca, pojavili su se noktilucentni oblaci, odnosno oblaci koji svijetle u mraku.

Noćni svjetleći oblak (NLC) najviši je oblak na Zemlji, a obično se pojavljuje na visokim zemljopisnim širinama. Zlatne je ili crvenosmeđe boje blizu obzora, a više na nebu plavobijele, povremeno i grimizne boje. Očarava publiku svojim sjajem i bojama, slično kao i polarna svjetlost, ali u manjem intenzitetu.

Takvi oblaci se izuzetno rijetko pojavljuju nad Hrvatskom, a za to postoji dobar razlog.

Oblaci očarali Koprivnicu

Prije nego što krenemo s razlozima zašto nije tako dobra vijest da se ta vrsta atmosferske pojave počela spuštati sve južnije, predstavit ćemo vam snimke noktilucentnih oblaka koji su se prije nekoliko tjedana misteriozno nadvili nad našim podnebljem.

Marko Posavec, fotograf amater i astronom amater, član Astronomskog društva Koprivnica i Crometeo tima, snimio je 21. lipnja noktilucentne oblake iznad Koprivnice.

“Ovo mi je bio prvi put da vidim NLC-ove. Zadnjih nekoliko godina, kako su se spuštali, odnosno bili vidljivi sve južnije, sa sve nižih zemljopisnih širina, pratio sam dojave o njihovom pojavljivanju iz susjednih zemalja, ponajviše iz Mađarske. Bilo je i ranije prilika vidjeti ih iz Hrvatske, ali često se znalo umiješati loše vrijeme ili bi bili vidljivi pred zoru kad većina ljudi spava“, ispričao je za Index Marko Posavec.

“No bilo ih je. Na primjer (a to je samo iz moje osobne evidencije, sigurno je bilo još), 30. lipnja 2013. snimio ih je član Crometeo tima Ivan Baboselac iz Osijeka, a početkom srpnja 2017. lijepo ih je uhvatio također Crometeovac Goran Osmanović iz Zagreba“, dodao je.

Najmoćnija pojava noćnih svjetlećih oblaka u novijoj povijesti

“Prije nego što sam snimio njihovu veliku predstavu 21. lipnja, pratio sam dojave iz susjedne Mađarske; tih su se večeri vjerojatno vidjeli i iz Hrvatske, ali tada je vrijeme bilo dosta loše s čestim pljuskovima i grmljavinom. Onda se 21. lipnja navečer nebo raščistilo i čim je Sunce zašlo, primijetio sam sumnjive formacije oblaka. Još sam ih pokazao mami i rekao da bi tako izgledali NLC-ovi, ali da su ovi previsoko na nebu pa to nisu oni. No bio sam (srećom!) u krivu i čim se još malo smračilo, to je postalo vrlo jasno. Ostalo je samo maknuti se iz grada i zabilježiti ih fotoaparatom“, rekao je Marko.

“Bio je to, dakle, vjerojatno najjači 'outbreak' noćnih svjetlećih oblaka u novijoj povijesti. Kažu da je to zbog vlažnije mezosfere ove godine. U svakom slučaju, prizor je bio spektakularan i isplatilo ih se uporno čekati i biti spreman. Sezona je sada malo utihnula, ali tko zna, možda će ih biti još“, objasnio je Posavec.

Nesvakidašnji oblaci posjetili AstroFest

Zanimljiva je činjenica da su se noktilucentni oblaci pojavili nad Hrvatskom baš kada se u Višnjanu održavao AstroFest, godišnje okupljalište zaljubljenika u astronomiju, ali i ljubitelja drevnih običaja.

Tada ih je iznad Višnjana snimila Katarina Šprem, arheologinja koja radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, ali i entuzijastična astronomkinja amaterka te članica AD-a Beskraj i AD-a Istra Pula.

Što je problematično kod tako lijepog spektakla?

Mnogi će se upitati zašto je članak započeo upozorenjem, sugerirajući da ovakva atmosferska pojava nije dobra vijest. Pogotovo čitateljima neće biti jasno u čemu je problem ako se takva vrsta oblaka pojavljuje svakih par godina.

No stvar je u tome što se oni pojavljuju sve češće, odnosno sele se južnije. Njihova prisutnost nad ovim zemljopisnim širinama nije iznenadila samo hrvatske građane već je privukla pozornost znanstvenika diljem svijeta.

Obično sjaje iznad polova

Zapanjujući oblaci, piše Science Alert, koji se formiraju u najvišim dijelovima atmosfere, ovog su se ljeta pojavili diljem Europe i SAD-a. Inače se vide samo oko polova, ali ove su godine napravili pravu predstavu na noćnom nebu i viđeni su na dosad najnižim geografskim širinama.

Budući da je zrak u mezosferi rijedak, ondje mora biti mnogo hladnije od 0 °C da bi se voda zamrznula, točnije za to je potrebna temperatura oko -120 °C. Tako niske temperature u mezosferi bilježimo samo ljeti oko Sjevernog ili Južnog pola.

To zapravo znači, što zvuči pomalo čudno, da je područje atmosfere koje je stalno na suncu zapravo njen najhladniji dio. To je zato što se u mezosferi zrak giba s pola gdje je ljeto prema onom gdje je zima.

Što se zapravo ondje zbiva?

Voda se pojavljuje u noktilucentnim oblacima tako što se ili transportira u mezosferu iz nižih dijelova atmosfere ili se formira kada se metan u mezosferi raspada zbog apsorpcije sunčevih zraka.

No ove godine, kako je spomenuo i Marko Posavec, mezosfera je bila posebice vlažna, odnosno sadržavala je mnogo više vode nego obično. Razlog tome mogao bi biti divovski val koji prenosi hladni zrak i vlagu na Sjeverni pol.

Također, nalazimo se u Sunčevom minimumu, razdoblju u 11-godišnjem sunčevom ciklusu kada je naša zvijezda najmanje aktivna, što znači da ultraljubičasto zračenje Sunca manje intenzivno uništava vodene spojeve koji tvore ove oblake pa ih stoga i ima toliko.

No problem je u tome što emisije stakleničkih plinova također mogu biti važan čimbenik. Tijekom proteklih 130 godina ispuštali smo sve više metana u atmosferu, što znači da se u mezosferi proizvodi više modula vode.

Obratite pažnju na nebo

Sljedeći put kad načujete da se na našem području pojavljuju fascinantni noktilucentni oblaci, podignite pogled prema zvijezdama nakon zalaska Sunca. Možda ćete imati priliku vidjeti najrjeđe oblake na nebu.

No imajte na umu da bi oni mogli biti i pokazatelj klimatskih promjena te globalnog zagađenja; jedno zadivljujuće, slikovito, ali i ozbiljno upozorenje da moramo što prije poduzeti potrebne mjere kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara