TIŠINU i prazne ulice jedne stambene četvrti u Hamburgu oko ponoći je prekinula buka. Noćno nebo nadlijetalo je nekoliko helikoptera, a tamu su presijecala plava svjetla. Ulicama je prolazila duga kolona vozila. Na oklopnjacima njemačke vojske, Bundeswehra, stajali su vojnici s uperenim strojnicama. Prizor je za stanovnike inače mirnog lučkog grada bio neobičan, a potencijalno i zastrašujući, piše Deutsche Welle.

Riječ je o vježbi "Red Storm Charlie" koja je na tri dana djelomično blokirala sjevernonjemački lučki grad. Bundeswehr, policija i civilne organizacije zajedno su provjeravali pripremljenost za izvanredne situacije. Scenarij vježbe bila je pojačana prijetnja na istočnom krilu NATO-a.

U hamburškoj luci, najvećoj u Njemačkoj, iskrcale su se NATO postrojbe, koje su u vježbi glumili vojnici Bundeswehra. Potom su se kretali kroz grad prema istoku. Prema scenariju, napredovanje su im otežavale sabotaže i prosvjedi. Vježba je održana od 24. do 26. rujna, a s oko 1700 sudionika, od čega 500 vojnika, bila je najveća takva dosad.

Vježba "Red Storm Charlie" dio je tajnog Operativnog plana Njemačka (Operationsplan Deutschland). Tim se dokumentom Bundeswehr priprema za mogući ruski napad na teritorij članica NATO-a. Plan je usklađen sa širim obrambenim planovima Saveza.

Njemačka kao logističko središte NATO-a u slučaju rata

U slučaju rata ili krize, Hamburg i cijela Njemačka imali bi ulogu logističkog središta za stotine tisuća vojnika NATO-a, njihovo oružje i tešku opremu.

"Riječ je o vrlo detaljnom i strogo povjerljivom planu koji određuje gdje bi se točno saveznici NATO-a trebali iskrcavati u Njemačkoj, osobito u kojim lukama, te koje bi rute bile potrebne za njihov tranzit kroz Njemačku", pojasnila je sigurnosna stručnjakinja Aylin Matle iz Njemačkog vijeća za vanjsku politiku (DGAP) u razgovoru za Deutsche Welle.

"Kroz našu zemlju moralo bi proći oko 800.000 vojnika s 200.000 vozila"

NATO ponajprije računa s mogućnošću ruskog napada na Baltik. U tom bi slučaju ondje okupio velike kontingente vojnika iz svoje 32 članice, a vojnici iz južne i zapadne Europe morali bi proći kroz Njemačku.

"Konkretno, to znači da bi u roku od šest mjeseci kroz našu zemlju moralo proći oko 800.000 vojnika s 200.000 vozila – to je izračun", objašnjava Marcel Bohnert. On je časnik Bundeswehra koji je sudjelovao u izradi prve verzije Operativnog plana, a u razgovoru za DW govorio je u svoje ime, ne kao službeni predstavnik vojske.

"Moramo jamčiti da vojnici mogu sigurno koristiti naše ceste i luke. Zato se brinemo o svim njihovim potrebama – smještaju, prehrani, sigurnosti, a usmjeravamo ih i kroz našu cestovnu mrežu."

Plan predviđa i prijevoz u suprotnom smjeru, s istoka na zapad, primjerice za ranjene vojnike ili civile u bijegu.

Izradu plana naredio je glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer nakon sveobuhvatnog ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine. Breuer, najviše rangirani njemački vojni časnik, izrazio je zabrinutost zbog mogućnosti da bi Rusija mogla napasti i druge zemlje. Njemačka se već suočava s brojnim ruskim provokacijama, od kibernetičkih napada do sabotaža usmjerenih protiv Bundeswehra.

Pistorius: Moskva testira našu reakciju

Pokušaj napada početkom kolovoza u zračnoj luci Leipzig/Halle predstavlja novu dimenziju prijetnje. Ondje je korišten dron s eksplozivom, koji nije eksplodirao samo zahvaljujući sretnim okolnostima. Njemačka vlada odgovornost za napad pripisuje Rusiji.

"Prijetnja postaje konkretnija. Ozbiljna je, akutna i sve vidljivija. Upravo to ruski predsjednik želi. Moskva testira našu reakciju", rekao je ministar obrane Boris Pistorius (SPD) 23. rujna u Bundestagu.

Bundeswehr se toj prijetnji suprotstavlja i Operativnim planom Njemačka, koji se neprekidno razvija. U njega se unose i saznanja s vježbi poput "Red Storm Charlie".

"Plan služi i za odvraćanje", kaže Marcel Bohnert. "Nadamo se da ćemo Rusiju odvratiti od agresije tako što ćemo pokazati snagu – brzim jačanjem oružanih snaga te vrlo organiziranim i brzim premještanjem vojnih snaga prema granicama."

Dotrajala infrastruktura i pitanje tajnosti

Postavlja se pitanje koliko je Njemačka dobro pripremljena za ulogu vojnog logističkog središta. Sigurnosna stručnjakinja Aylin Matle kao jednu od slabih točaka navodi djelomično dotrajalu infrastrukturu.

Njemačka bi se morala "mnogo brže i temeljitije" baviti održavanjem i popravkom mostova, cesta i prometnih pravaca kojima bi se prevozile vojne postrojbe, kaže Matle. "Neki od tih objekata potječu još iz Hladnog rata i nisu projektirani za prijevoz teških tereta ili opreme."

Dodatni je izazov uspostaviti ravnotežu između tajnosti plana i potrebe da se uključi javnost. Zbog straha od sabotaže, osjetljive informacije poput točnih tranzitnih ruta za NATO postrojbe ne smiju dospjeti u Rusiju.

S druge strane, plan može funkcionirati jedino suradnjom Bundeswehra s civilnim sektorom – s nadležnima u gradovima i općinama, policijom i humanitarnim organizacijama. "Dijelovi plana moraju biti javno dostupni jer su nam za njegovu provedbu potrebni društvo, ministarstva i vlade", kaže Marcel Bohnert.

Strah od curenja informacija preko AfD-a

Rasprava o tajnosti dokumenta od preko 1000 stranica ponovno je otvorena nakon što je Alternativa za Njemačku (AfD) postala najjača stranka na izborima u istočnoj pokrajini Saska-Anhalt.

Sigurnosni stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi ta stranka, koju se djelomično klasificira kao ekstremno desnu i prorusku, mogla proslijediti informacije iz plana Moskvi ako njezin kandidat postane premijer pokrajine.

Iz Ministarstva obrane na to odgovaraju da nijedna savezna pokrajina neće dobiti cijeli dokument. Umjesto toga, osjetljivi dijelovi Operativnog plana dostavljat će se samo ciljano i u izvacima.

Analitičari smatraju da sve veći broj hibridnih prijetnji dodatno povećava potrebu za tajnošću. Primjerice, tijekom vježbe "Red Storm Charlie" u Hamburgu, akreditirani novinari do posljednjeg trenutka nisu znali rute i lokacije, upravo zbog straha od ometanja i moguće sabotaže.