TRUDNICE, rodilje i dojilje su osjetljiva skupina pacijenata iako se na njih ne gleda uvijek tako, jer na odjelu leže par dana i u pravilu nisu zaprimljene zbog bolesti. Ipak, s obzirom na svoje stanje, zaslužuju tretman koji će im osigurati kvalitetnu prehranu. Je li to zaista tako? Nudi li se u hrvatskim bolnicama prehrana koja je prilagođena trudnicama, rodiljama i dojiljama?

Zamolili smo žene koje su rodile u hrvatskim bolnicama da nam pošalju hranu koju su dobile tijekom boravka u bolnici. Potom smo upitali Dianu Gluhak Spajić, mag.nutr., da kao stručnjakinja u navedenom području komentira tanjure rodilja.

"Na fotografiji vidimo hrenovku, uz, usudim se reći, instant pire krumpir, umak koji izgleda kao rajčica, uz dvije velike šnite bijelog kruha. Nažalost, nudi se procesirani mesni proizvod koji je proglašen kancerogenim od Svjetske zdravstvene organizacije i svrstan je u skupinu 1. Skupina 1 je kancerogena za ljude, što je potvrđeno brojnim epidemiološkim studijama u kojima se konzumacija procesiranih mesnih proizvoda pokazala kao rizični faktor za pojavu raka debelog crijeva, ali i raka želuca.

Opasnost za zdravlje javlja se zbog korištenja konzervansa nitrata i nitrita prilikom proizvodnih procesa, koji stvaraju kancerogene i toksične spojeve N-nitrozamine. Ne vidimo postoji li neka zelena salata, ali ovo svakako nije nutritivno poželjan obrok. Ocjena 1/5."

"Na slici vidimo šunku koja sigurno ne odgovara parametru nutritivne kvalitete od barem 15 ili 16 g proteina na 100 g namirnice, a u pravilu takve šunke sadrže pojačivače okusa te nitrite i nitrate. Vidimo velike tri šnite bijelog kruha, maslac i voćni nektar ili bezalkoholno piće. Ne mogu raspoznati je li navedeno kava ili kavovina na slici, ali kava za dojilje nije najbolji izbor. U svakom slučaju, ništa od navedenog ne bih preporučila trudnici, osim maslaca. Ocjena 1.5/5."

"U nikakvom slučaju ovo ne može biti uravnotežen i raznovrstan obrok za trudnicu. Na slici se vide isključivo jednostavni i brzi ugljikohidrati: čoko namaz od bijele i mliječne čokolade, dvije šnite bijelog kruha i banana. Ovakvom obroku uopće ne smije biti mjesto u bolnici jer ne mogu zamisliti kategoriju pacijenta kojemu bi ova kombinacija bila prihvatljiva. Da ne napominjemo cijenu obroka koja je povećana ovakvim kupovnim namazom. Ocjena 1/5."

"Ovo me vidno šokiralo jer ovdje vidimo da prvenstveno nedostaje zdjelica u kojoj bi rodilja trebala jesti! Radi se o nedostatku zdravstvene ispravnosti ovakvog obroka koji se ni slučajno ne bi trebao konzumirati i mora se tražiti zamjenski obrok. Da je obrok i sa zdjelicom, kombinacija je vrlo čudna: čaj, kruh, kukuruzne pahuljice i sir za mazanje. Evo, nemam riječi. Nevjerojatno. Po meni, ovdje bi posla trebao imati i nadležan ured na kontrolu HACCP-a i inspekciju. Sramotno. Ocjena 0/5."

"Pretpostavljam da ovo nije cijeli obrok jer nedostaje tekućina. Vidimo sirni namaz, što je u redu jer je kvalitetniji proizvod od, primjerice, mliječnog namaza koji nema toliki udio proteina, šunku koja liči na pureću te, nažalost, opet bijeli kruh. Smatram da bi ovdje trebalo ponuditi drugačiju kombinaciju kako bi se ponudio raznovrstan sendvič koji bi sadržavao i povrće. Može bolje. Ocjena 2.5/5."

"Na slici vidimo čokoladno mlijeko, jogurt te tjesteninu s, pretpostavljam, svježim sirom. Tjestenina i svježi sir su dobra kombinacija, iako ne bih koristila penne i svakako bih u kombinaciju dodala prikladno povrće i začine. Čokoladno mlijeko nema što raditi u bolnici, a pogotovo ne kod rodilje – sadrži dodane šećere, nema nikakvu nutritivnu vrijednost koju rodilja i beba sada trebaju te u ovoj kombinaciji svakako doprinosi probavnim tegobama. Ocjena 3/5."

"Ovakve obroke nemaju više ni stari "bauštelci". Hrga parizera i dvije šnite bijelog kruha. Očaj, nikakva uravnoteženost, briga za pacijenta - nutritivno jedna velika nula. Opet vidimo da se, nažalost, nudi procesirani mesni proizvod koji je proglašen kancerogenim od Svjetske zdravstvene organizacije i svrstan u skupinu 1. Ocjena 1/5."

"Vrlo siromašan obrok, iskreno ne znam je li ovo trebalo biti doručak ili međuobrok. Navedeni Margo namaz mogao bi se zamijeniti maslacem (ako rodilja smije konzumirati mliječne proizvode), kruh s cjelovitim verzijama, uz napomenu da ovo malo pakiranje nije dostatno za dvije šnite kruha. Svakako nedostaje napitak, voće... Ocjena 1/5."

"Ovo mi je bilo teško kvantificirati pa sam tražila pojašnjenje. Radi se, naime, o jetrenoj kašici, snu svake rodilje nakon poroda. S obzirom na to da se u bolnicama rodiljama ne dopušta konzumirati ništa tijekom poroda osim vode (ponekad), ako je ovo prvi obrok nakon poroda, to je protivno pravilima struke. Pretpostavljam da se radi o osobi koja je anemična, međutim nema razloga da se nude jetrene kašice u rodilištu. Ocjena 1/5."

"Dva dana za redom, za suhe obroke (osim ručka i večere), uredno se nudi kruh, svaki dan po tri puta. S ovime se ne bi složila nutricionistička struka, a ni kulinarski stručnjaci. Nažalost, na svakoj slici je bijeli kruh, žalosno je što su obroci nutritivno siromašni i, opet, vidimo procesirane mesne proizvode s nitritima i nitratima koji nemaju što raditi u bolnici. Pohvalno je što je ponuđeno voće, što vidim prvi put od svih ponuđenih bolnica. Ocjena 2.5/5."

Kako zapravo treba izgledati prehrana rodilja, trudnica i dojilja?

Prema prehrambenim preporukama nutricionista koji rade u našim bolnicama, važno je da prehrana trudnica bude raznovrsna i bogata namirnicama visoke nutritivne gustoće, bogata vitaminima i mineralima, siromašna šećerima i solju te umjerena i uravnotežena s obzirom na unos masti. Prednost treba dati namirnicama niske energetske, ali bogate nutritivne vrijednosti (povrće, voće, cjelovite žitarice i njihovi proizvodi, posno meso i riba, mliječni proizvodi), a ograničiti unos suhomesnatih proizvoda i namirnica bogatih šećerima. Važan je i unos folne kiseline, vitamina C i vitamina D.

"Slike koje smo vidjeli su alarmantne i uopće ne odgovaraju smjernicama koje gotovo svaka bolnica ima za prehranu trudnica, rodilja i dojilja. Jedno se piše i promovira, a drugo se nudi u praksi. Ovdje vidimo rezultat odjela prehrane i dijetetike u bolnicama, koje do sada nitko ne kontrolira i gdje ne postoji međunarodni normirani sustav koji osigurava da se pacijentima, zbog kojih su tamo i kojima se nakon dugih lista čekanja nudi bijeli kruh i parizer", govori nam Diana Gluhak Spajić.

Tvrdi da nutricionisti često produciraju znanstvene radove i prehrambene preporuke o tome kako se pravilno hraniti i koje namirnice izabrati uz kvalitetne načine pripreme hrane.

"Gdje onda izostaje provedba i zašto, uz divne preporuke na papiru, nemamo primjenu u praksi – na tanjuru? Zato što nema vanjske kontrole i sustava koji to prati", pita se.

"U preporukama ne postoje čokoladno mlijeko, bijeli kruh, paštete i parizeri"

Prehrambene navike žene tijekom trudnoće i perioda laktacije izravno utječu ne samo na njezino zdravlje nego i na zdravlje njezina djeteta. Stoga je izrazito važno da se tijekom ovih perioda u organizam unosi dovoljna količina neophodnih hranjivih tvari. Prehrana bi se trebala sastojati od lako probavljivih namirnica, bez upotrebe oštrih i nadražujućih začina te hrane koja stvara plinove i osjećaj nadutosti.

Preporuka je uvesti međuobroke veće nutritivne gustoće: mliječne i mliječno-žitne obroke, voće, voćne salate i sl. Kod rodilja/dojilja preporučuje se smanjeni unos vlakana zbog plinova i osjećaja napuhanosti. Savjetuje se provođenje pravilne prehrane, ako je moguće, prema principima mediteranske dijete s naglaskom na veličinu porcije i kvalitetu hrane, uz redovitu tjelesnu aktivnost.

"U dostupnim preporukama hrvatskih bolnica sve je lijepo objašnjeno: koliko proteina, ugljikohidrata i masti, koliko fosfora, magnezija, folne kiseline, vitamina D ili joda. Daju se preporuke za unos razne hrane koja se inače ni u najljepšim snovima ne nalazi na bolničkim jelovnicima, poput avokada, šparoga, lanenog ulja, trešanja, nara, crnog ribizla i orašastih plodova. Naglašava se da voće treba biti servirano barem tri puta na dan, žitarice trebaju biti iz cjelovitih izvora, za meso se preporučuju losos, crveno meso, piletina i slično", analizirala je Diana Gluhak Spajić pa istaknula nešto što ju je začudilo.

"Nigdje ne nalazimo preporuke za, primjerice, čokoladno mlijeko, bijeli kruh, paštetu, parizer, razne kaše od iznutrica, poluprerađene proizvode poput industrijskog pire krumpira, gotovih umaka, kruh koji se nudi s raznim namazima za gotovo svaki doručak, kruh uz škrobno povrće, zaslađeni instant čajevi, čoko namazi i slično. Bolnice će se pravdati da su navedene smjernice za ljude kako da se hrane kod kuće. Međutim, ne bi li upravo bolnica trebala biti primjer kako prehrana treba izgledati? Ne bi li upravo bolnica trebala uložiti u prehranu kroz preventivne i kurativne mjere te tako smanjiti ležanje pacijenata u bolnicama, što je i dokazano?"

Županijska bolnica Čakovec izbacuje paštete, hrenovke i instant čajeve

Najbolji primjer da se može bolje je Županijska bolnica Čakovec koja se nedavno pridružila prestižnom certifikacijskom sustavu Healthy Meal Standard (HMS). Na Odjelu ginekologije i rodilišta uvedene su kulinarske inovacije, kuhinja je obnovljena sitnim inventarom, ali i uređajima koji olakšavaju pripremu i održavanje kuhane hrane.

Od početka ove godine, na razini cijele bolnice izbacit će se paštete i hrenovke. Povećana je raznovrsnost kruha za 40 posto, čajevi će se kuhati isključivo u rinfuzi, izbacit će se instant čajevi. Povećana je raznovrsnost džemova, voća i tjestenine za preko 40 posto.

"Za uvođenje prehrane za rodilje i dojilje u ŽB Čakovec javile su nam se pacijentice odasvud, stručnjaci iz RH i izvan nje, kolege s čestitkama i nepovjerenjem. Pitali su se kako je moguće da prehrana u bolnici izgleda kao u nekom boljem hotelu. Mi zaista nismo učinili ništa ekstra, nego što to radimo u školama, vrtićima, hotelima ili domovima za starije i nemoćne osobe. Prilagodili smo HMS sustav organizaciji u smislu da se slijede pravila norme uz suradnju cijelog našeg tima i tima bolnice. Uspjeh do sada nije izostao nikad, a to radimo od 2016. godine", pojasnila nam je Gluhak Spajić.

"Otpor prema promjeni uvijek postoji"

HMS je međunarodno prihvaćena norma, slična ISO 9001, samo za nutricionizam, koju neovisno certificira najveća svjetska certifikacijska kuća Bureau Veritas.

"Otpor prema promjeni postoji uvijek. Od kuhara koji ne bi mijenjali svoje navike, do voditelja prehrane koji ovo isprva vide kao dodatan posao. Kada se HMS uokviri u njihov sustav rada, dobiva se zakonska podloga kakva mora biti, kvalitetnije namirnice, educirano i motivirano osoblje, transparentna komunikacija i svakako vrhunski jelovnici, na kraju su svi vrlo zadovoljni učinjenim", govori nam Gluhak Spajić.

HMS se naslanja na nacionalne i međunarodne smjernice, pravilnike i zakone u području prehrane, analizira i po potrebi prilagođava postojeći sustav prehrane organizacije, uvodi inovacije, kontrole i edukacije kako bi se osigurala uspješnost sustava.

"S upravom nemamo nikad problem, oni su s razlogom vizionari koji vide jasnu sliku sustava kako izgleda na kraju i koji rade za dobrobit pacijenata. Od pacijenata imamo samo velike pohvale. Upravo smo za ŽB Čakovec dobili odličnu potporu ravnatelja dr. sc. Igora Šegovića i župana Međimurske županije Matije Posavca koji su HMS prepoznali odmah i dali veliku podršku u njegovoj implementaciji", zaključila je naša sugovornica.