ASTRONOMI su nedavno objavili prikaz noćnog neba koji nalikuje na snimku mnoštva blistavih zvijezda. No ne radi se o tome. Taj prikaz je zapravo mapa, a svaka od tih bijelih točkica je aktivna supermasivna crna rupa.

Astronomi su kreirali mapu s ukupno 25.000 takvih točkica, što je najdetaljnija mapa crnih rupa snimanih na niskim radiofrekvencijama. Znanstvenici su na njoj radili godinama.

"Ovo je rezultat dugogodišnjeg rada s nevjerojatno kompliciranim podacima. Morali smo izmisliti nove metode za pretvaranje radiosignala u slike neba", objasnio je astronom Francesco de Gasperin sa Sveučilišta Hamburg u Njemačkoj.

Mapa prikazuje 4% sjevernog dijela neba

Kada crne rupe miruju, ne ispuštaju nikakvo vidljivo zračenje te ih je tada jako teško uočiti. No kada su aktivne i gutaju materijal iz diska prašine i plina koji ih okružuje, onda odašilju intenzivno zračenje na više valnih duljina te ih možemo registrirati teleskopima.

Ova nova mapa je posebna jer pokriva i zračenja ultra niske frekvencije. Astronomi su koristili europski radioteleskop LOw Frequency ARray (LOFAR), koji se sastoji od mreže 20.000 radioantena raspoređenih na 52 lokacije diljem Europe.

LOFAR je jedina mreža radioteleskopa s kojom se može snimati nebo u visokoj rezoluciji na frekvencijama manjim od 100 megaherca. Mapa prikazuje četiri posto sjevernog neba, a dio je ambicioznog plana snimanja cijelog sjevernog područja na ultra niskim frekvencijama, piše Science Alert.

Sjeverno nebo ili sjeverna nebeska hemisfera je onaj dio neba koji se nalazi nad dijelom Zemljine kugle koji se nalazi sjeverno od ekvatora (slika dolje).

Problemi s teleskopima na površini Zemlje

Budući da se LOFAR nalazi na površini Zemlje, pogađa ga problem koji nemaju teleskopi u orbiti - ionosfera, odnosno ionizirani sloj u našoj atmosferi. Taj sloj je posebno problematičan za ultra niske frekvencije radiovalova, koje zna odbiti natrag u svemir. Za frekvencije ispod 5 megaherca ionosfera je praktički neprozirna.

Na niske frekvencije koje uspiju prodrijeti kroz ionosferu utječu i atmosferski uvjeti. Da bi to prevladali, astronomi su koristili superračunala s algoritmima koji su ispravljali smetnje u tom sloju atmosfere. Nakon višegodišnjeg truda uspjeli su dobiti iznimno jasan pogled na naše nebo na niskim radiofrekvencijama, a time i na crne rupe.

"Ovo istraživanje će omogućiti analizu više od 1 milijuna niskofrekventnog radiospektra i time pružiti jedinstveni uvid u fizičke modele galaksija, skupova galaksija i druga polja istraživanja. Ovaj eksperiment predstavlja jedinstveni pokušaj istraživanja neba na ultra niskim frekvencijama pri visokoj kutnoj razlučivosti i dubini. "

Studija će uskoro biti objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics.