U HRVATSKOJ nije poznat točan broj beskućnika - podaci variraju od 400-tinjak pa do više od 2000. Prema izvješću Ministarstva socijalne politike za 2021., ukupno su registrirana 424 beskućnika.

Drugi izvori govore o 525 odnosno 511 beskućnika, od kojih 412 muškaraca i 99 žena. Hrvatska mreža beskućnika smatra, međutim, da ih ima više od dvije tisuće.

Jedan od njih danas je dočekao jutro na klupi koja se nalazi pedesetak metara od Trga bana Jelačića u Zagrebu.

U Zagrebu otvoren novi prostor za beskućnike

Grad Zagreb otvorio je prije nekoliko dana novi prostor za beskućnike, pri čemu je zamjenik gradonačelnika poručio da im je cilj riješiti probleme beskućništva integriranjem tih ljudi u normalan život.

Za osobe koje tijekom zimskih mjeseci borave na otvorenom i nemaju drugi odgovarajući smještaj Grad je u Ilici 29, u središtu grada, osigurao novo, kvalitetnije prenoćište, površine 300 četvornih metara, s odvojenim smještajem za korisnike i korisnice te odvojenim sanitarnim čvorovima. 

Dvadesetak korisnika tu ima suhi obrok i topli napitak, dostupna im je mala kuhinja i blagovaonica te osigurani besplatni kuponi za javno kupalište Diana. Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet rekao je da je to dio strategije Grada Zagreba u borbi protiv siromaštva, u sklopu koje su predviđena ulaganja i u tzv. dnevne boravke, odnosno mjesta gdje će sugrađani beskućnici moći boraviti i preko dana.

"Sve je to uvod u još ozbiljniji posao koji mislimo kao uprava napraviti kad se govori o problemu beskućništva, jer želimo te ljude integrirati u normalne životne tokove", rekao je zamjenik gradonačelnika napomenuvši da za gradske stanove mogu aplicirati i sugrađani beskućnici.

U Zagrebu postoji više stotina beskućnika, ali postojeći kapaciteti nisu nikad sasvim popunjeni. Dio beskućnika iz različitih razloga odbija spavati u organiziranom smještaju. 

"Njihov život je stalno u pokretu, ali zapravo nikamo ne idu"

Antropologinja s Instituta Ivo Pilar Lynette Šikić Mićanović provela je kvalitativno istraživanje života na ulici među osobama s iskustvom beskućništva u nekoliko gradova u Hrvatskoj. 

Neizbježno uobičajena iskustva među ljudima koji se susreću s uličnim beskućništvom obuhvaćaju prepreke pri zapošljavanju, u zdravstvenoj skrbi i zakonskim pravima, kao i druge koje ograničavaju bilo kakav izlaz iz beskućništva. 

Jedan sudionik istraživanja je kazao da nemaju sigurnost i privatnost. Najčešće spavaju u napuštenim kućama, na kolodvorima i u vagonima i stalno su u strahu. Njihov život je stalno u pokretu, ali zapravo nikamo ne idu, samo se vrte u jednom krugu uz stalnu neizvjesnost što će jesti, gdje će spavati, a gdje obaviti nuždu.

Pokazujući njihovu ljudsku dramu, ona kaže da je gotovo polovica tih osoba doživjela masivnu viktimizaciju tijekom djetinjstva, najčešće od roditelja.

Velik broj njih nema osobne dokumente, što ih posve onemogućuje da rješavaju svoje probleme. Stoga su podložni kriminalizaciji i samo petina ih je rekla da nisu imali probleme s policijom, kazala je Šikić Mićanović.