NA PLEKSIGLASU natpis na latinskom jeziku podsjeća kome pripada kostur - relikvije svetog Franje prvi su put izložene javnosti u Asizu, u Umbriji, u povodu 800. obljetnice smrti sveca. Od danas pa do 22. ožujka, ispred oltara donje crkve bazilike svetog Franje Asiškog, hodočasnici i posjetitelji moći će se pomoliti pred kostima svetog Franje, koji je umro 3. listopada 1226. godine.

"Vjerujemo da ovo dugo izlaganje može biti značajno iskustvo za vjernike kao i za nevjernike jer Franjo ovim tako oštećenim i potrošenim kostima svjedoči da se potpuno darovao", objašnjava brat Giulio Cesareo, direktor komunikacija franjevačkog samostana u Asizu.

Tijelo sveca, utemeljitelja franjevačkog reda koji se odrekao bogatstva i posvetio život siromašnima, preneseno je u baziliku izgrađenu u njegovu čast 1230. godine. No tek je 1818. godine, nakon iskapanja provedenih u najvećoj diskreciji, njegov grob pronađen.

Izložene samo manjem broju ljudi

Obično skrivena od pogleda, prozirna vitrina u kojoj se relikvije svetog Franje čuvaju od 1978. godine izvađena je u jučer ujutro iz metalnog sanduka u kojem se nalazila, unutar kamenog groba u kripti bazilike. 

Kostur malog rasta, s lubanjom oštećenom tijekom prijenosa u baziliku u 13. stoljeću, počiva na bijelom svilenom platnu. Osim prethodnih ekshumacija radi kontrole i znanstvenog ispitivanja, kosti svetog Franje bile su izložene samo jednom 1978. godine, i to iznimno malom broju ljudi tijekom samo jednog dana.

"Ono što je jako lijepo, a što isprva nije bilo planirano, jest činjenica da će tijelo Franje prekrivati potpuno prozirna škrinja od neprobojnog stakla otporna na provale, što će nam omogućiti ne samo da vidimo već i da dotaknemo tu škrinju", nastavlja brat Cesareo.

Osim tog staklenog kućišta koje uokviruje ono od pleksiglasa, nadzorne kamere radit će 24 sata dnevno kako bi osigurale sigurnost kostura, pored kojeg bi radnim danom trebalo proći 15.000 posjetitelja, a subotom i nedjeljom do 19 sati.

Očekuje se mnogo posjetitelja

Rezervacije su već dosegle gotovo 400.000 ljudi iz svih dijelova svijeta, uz naravno jasnu prevagu Italije, rekao je brat Marco Moroni, čuvar franjevačkog samostana. "Ali imamo i Brazilce, Sjevernoamerikance, Afrikance", dodao je.

Obično, u ovom prilično mirnom razdoblju godine, posjećenost bazilike ne prelazi tisuću posjetitelja dnevno tijekom tjedna, a vikendom doseže četiri tisuće.

"Oduvijek, još od vremena katakombi, kršćani štuju kosti mučenika, relikvije mučenika, i to nikada nisu doživljavali kao nešto sablasno", napominje brat Giulio Cesareo. Ono što kršćani i danas, 2026. godine, štuju u relikvijama sveca jest prisutnost Duha Svetoga, ističe.

U Asizu se također, u Svetištu ogoljenja, čuvaju relikvije Carla Acutisa, talijanskog tinejdžera preminulog 2006. godine, kojeg je u rujnu 2025. godine kanonizirao papa Lav XIV.

Prigušeno svjetlo

Unatoč duljem izlaganju u kućištu od pleksiglasa ispunjenom dušikom, relikvije svetog Franje ne bi trebale pretrpjeti nikakve promjene, tvrde stručnjaci. "Vitrina je zapečaćena, tako da nema kontakta s vanjskim zrakom; zapravo, ona ostaje u istim uvjetima u kakvima je bila u grobu", uvjerava brat Cesareo.

Čak ni svjetlo, koje će u crkvi ostati prigušeno, ne bi trebalo ugroziti očuvanje kostiju. "Bazilika neće biti osvijetljena kao stadion jer nema ničeg posebnog što treba činiti, radi se o susretu s Franjom, to nije filmski set", zaključuje franjevac.

Dana 4. listopada, prvi put nakon gotovo 50 godina, blagdan svetog Franje Asiškog ponovno će biti državni praznik u Italiji, u čast zaštitnika Italije, ali i argentinskog pape istog imena. Preminuvši u travnju 2025. u 88. godini života, papa Franjo bio je prvi koji je uzeo ime tog sveca.