PRONALAZAK kamene alatke koja predstavlja tipično musterijansko oruđe potvrdio je kako lokalitet Baraćeve špilje u općini Rakovica krije ostatke materijalne kulture neandertalaca.

Radi se o tipu oruđa koje se naziva "strugalo" te je napravljeno na "odbojku" - artefaktu koji je odlomljen udaranjem čekićem po jezgri, odnosno većem komadu sirovine, dok se čekićem naziva kamen kojim se udara. Materijal od kojeg je napravljeno ovo oruđe je "rožnjak", silicijska stijena koja ima dobra svojstva loma i zbog toga su je često koristili neandertalci, kao i hominini koji su im prethodili te oni nakon njih.

Oruđe nađeno uz zub špiljskog medvjeda

Oruđa slična ovome pronađena su i u špilji Vinici i Velikoj pećini u Kličevici gdje je starost arheološkog konteksta u kojem su oruđa pronađena određena radiometrijskim datiranjem i ona nedvojbeno ukazuje na musterijensku starost. Zbog sličnosti morfologije i načina izrade artefakta iz Baraćeve špilje s onima iz Vinice i Velike pećine u Kličevici s velikom vjerojatnošću može se reći da se radi o neandertalskom oruđu.

Alatka je nađena uz prvu falangu i zub špiljskog medvjeda i predstavlja zasad jedini nalaz iz razdoblja musterijena u Gornjoj Baraćevoj špilji.

Istraživanje je izvršeno lani tijekom provođenja zahvata uređenja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje, a ovi neočekivani rezultati oduševili su sve prisutne. Ostatke materijalne kulture neandertalaca pronašao je vanjski suradnik ustanove, speleolog Hrvoje Cvitanović u prisustvu arheologinje Jane Frdelje, oboje članovi speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca. 

"Takvu obradu rožnjaka nisam nikada vidio uživo"

"Prilikom uređenja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje, odnosno prilikom postavljanja zaštitne ograde oko postojeće sonde s izloženim artefaktima, pronašao sam kamenu alatku koja mi je na prvu djelovala vrlo zanimljivo prvenstveno jer se artefakt nalazio pored falange i zuba špiljskog medvjeda, a drugo što do tada takvu obradu rožnjaka nisam nikada vidio uživo osim u stručnoj literaturi. Riječ je o slučajnom nalazu, jer da smo odlučili stupove postaviti svega nekoliko centimetara dalje ova alatka ostala bi zakopana u slojevima zemlje. Osjećao sam se iznimno zadovoljno jer govorimo o rijetkom pronalasku koji predstavlja potencijal za daljnja istraživanja čiji ishodi poprimaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj", ističe Hrvoje Cvitanović. 

Ovo veliko otkriće koje lokalitet Baraćevih špilja stavljaju na kartu važnih arheoloških nalazišta bit će službeno predstavljeno danas kada će Javna ustanova Baraćeve špilje u suradnji s vanjskim suradnicima otkriti ukupne rezultate recentnih istraživanja u Značajnom krajobrazu Baraćeve špilje koja su se provodila tijekom 2020. i 2021. godine s ciljem zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti na području općine Rakovica.

"Velika motivacija za nastavak istraživanja"

Potaknuti velikim pronalaskom iz Ustanove planiraju nastaviti istraživanja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje u suradnji Ministarstvom kulture, speleološkim klubom Ursus spealeus te odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilištem u Wyomingu iz SAD-a.

"Ovaj izvanredni nalaz smatramo potencijalom za daljnji socio-ekonomski razvoj turizma na našem području. Naš cilj je istraživanjem Gornje Baraćeve špilje postići prepoznatljivu nacionalnu važnost, koju treba unaprijediti promocijom na svjetskom turističkom tržištu te sudjelovanjem na međunarodnim znanstvenim događanjima. Ovakvi rezultati su nam velika motivacija za nastavak istraživanja, jer zaista, gdje god zagrebemo, nešto i pronađemo! Ipak, špilje su posljednja neistražena područja na Zemlji. Nećemo ovdje stati", izjavila je ravnateljica Javne ustanove Baraćeve špilje Tihana Oštrina.

"Takva oruđa tipična su za srednji paleolitik"

Specifični cilj je provesti istraživanje slojeva artefakata neandertalaca kojim bi potvrdili aktivnost neandertalaca, otkriti u kojoj su mjeri bili prisutni u Gornjoj Baraćevoj špilji, dok je prilikom provođenja istraživanja potrebno potvrditi ponavljanje.

"Ovo je jedno jako zanimljivo strugalo na vrlo kvalitetnom materijalu, vrlo kvalitetnih sirovina. Po uobičajenoj tipologiji Francoisa Bordesa, možemo reći da je to bilo jedno kutno strugalo, naime ovaj poprečan rub je obrađen i po njemu to je poprečno strugalo, ali i ovaj ovdje rub je obrađen i ta dva ruba se spajaju, ali orijentacija je, s obzirom na plohu, dakle dio udarne plohe, orijentacija je ovakva i radi se o jednom kutnom strugalu. Takva oruđa tipična su za srednji paleolitik odnosno za musterijen koji se u Europi uvijek veže za neandertalce", kaže Ivor Karavanić, red. prof. Odsjeka za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Ovdje su, barem kratko, svratili neandertalci"

Takva oruđa se koji put mogu doći i u mlađem razdoblju pa je teško na osnovi jednog artefakta 100% zaključiti o čemu se radi u smislu kulture, kaže.

"Međutim ovo je vrlo tipično strugalo kakvo imamo u musterijenu i s obzirom na informacije koje sam dobio od sudionika iskopavanja, vrlo je vjerojatno da se ovo veže za neandertalca. To bi značilo da imamo još jedan, novi srednje paleolitički lokalitet u Hrvatskoj, gdje su barem kratko, u Baraćevoj špilji, na osnovi barem jednog ovakvog, za sada, nalaza svratili neandertalci", zaključuje dr. sc. Ivor Karavanić.

Dodaje i kako to treba shvatiti kao poticaj za daljnja istraživanja pošto ovo otkriće daje veliku vrijednost samom nalazištu i dokazuje prisutnost čovjeka u razdoblju koje je vrlo atraktivno ne samo za nacionalnu nego i za međunarodnu znanost.