NA PARCELI na kojoj je nekad bila obiteljska kuća, u prostoru između dvije kuće, sada je stambena zgrada s 30-ak stanova i velikim parkingom. Na mjestu na kojem je prije dvije godine bio pašnjak niknuo je stambeni kompleks s dvjestotinjak stanova, a na susjednoj parceli priprema se teren za novi. U zagrebačkoj Svetoj Klari gradi se na gotovo svakom uglu, a samo ove godine očekuje se 600-tinjak novih stanova.

Istovremeno, do modernih zgrada vode uske ceste, pune rupa i zakrpa, bez nogostupa, bez semafora i sa zabrinjavajuće malim brojem izlizanih pješačkih prijelaza. U kvart se može jedino preko četiri pružna prijelaza, ovdje vozi samo jedna linija ZET-a, a gužve u prometu su nesnosne. Okoliš čine oranice, uglavnom polja kukuruza, i obiteljska dvorišta, a investitori za sada između zgrada nisu napravili nikakav parkić, igralište ili bar zasadili nekoliko stabala. Sukob između urbanog i ruralnog je ogroman.

Tako trenutno izgleda četvrti najmnogoljudniji zagrebački kvart koji se mahnito gradi. Predstavnici mjesnog odbora tvrde da im se posljednjih par godina useljava po 1000 stanovnika godišnje, a infrastruktura ne prati to povećanje.

"Po mojoj gruboj procjeni, samo ove godine gradi se 600-700 novih stanova. Zamislite, kada pomnožite tu brojku s dva-tri člana obitelji, koliko će to biti novih stanovnika na postojeće probleme. Čeka nas prometni kaos", priča nam potpredsjednik Mjesnog odbora Sveta Klara, Ivan Iličić (HSP).

"Pješaci, posebno djeca, 'žongliraju' po ulicama"

Cijena kvadrata u novogradnji uglavnom se kreće od 2500 do 3000 eura, što je dosta povoljnije od drugih kvartova bližih centru grada, a investitori Svetu Klaru često reklamiraju kao miran obiteljski kvart. Zbog toga se ovdje prije par godina s obitelji doselio i jedan naš čitatelj, koji nam se sada javio revoltiran kaosom koji vlada u Klari.

"Moja obitelj je prije par godina ovdje kupila malu kuću s dvorištem i preselili smo zbog djece. No, cijelo naselje je jedno veliko gradilište, gdje se grade zgrade bez plana i bilo kakve urbanističke ideje. Pješaci, posebno djeca, svakodnevno 'žongliraju' po ulicama na kojima nema nogostupa, prisiljeni su čekati autobus na rubu kolnika izbjegavajući automobile, teške strojeve, kamione koji ulaze i izlaze s gradilišta, te je samo pitanje vremena kada će se desiti tragedija.

Cijelo naselje je urbanistički kaos jer ne postoje niti sadržaji poput ambulante, pošte, banke, bankomata, nedovoljan je broj bilo kakvih društvenih sadržaja poput dječjih igrališta. Naselje broji više od 20.000 stanovnika i zastrašujuća je situacija već sada, bez dodatnih stanovnika koji će ne svojim krivnjom dodatno pogoršati stanje", žali se stanovnik Klare.

Dopredsjednik mjesnog odbora: Novi stanovnici mi svakodnevno šalju žalbe

"Ljudi koji su tek doselili su zbunjeni, mislili su da dolaze u kvalitetne i povoljne stanove, a sada vide da nema parkova, igrališta, da je promet u kaosu. Ti novi stanovnici sada vrše pritisak na nas da im to sve osiguramo, a investitori im nisu niti dva stabla mogli zasaditi pored zgrade.

Manje-više svaki dan dobivam žalbe i prijedloge tih novih stanovnika. Oni su ustvari najviše žale. Izgleda mi da se velikim dijelom radi o ljudima koji nisu iz Zagreba. Prema mailovima, ja vidim da su to obrazovani, mladi ljudi, kojima su investitori prodali neku priču o ovom kvartu, a sada su nezadovoljni. Oni su možda prije živjeli u sredinama gdje su imali određenu infrastrukturu i sada su nezadovoljni jer je ovdje nemaju", objašnjava Ivan Iličić.

"Vlasti Svetu Klaru i dalje smatraju rubnim naseljem"

Iličić objašnjava da u cijelom kvartu kronično nedostaje ključne infrastrukture, no da je najveći problem ipak promet. "Naselje je sa svih strana omeđeno pružnim prijelazima. Vi da biste došli u grad morate proći pruge, a na prijelazima ljudi znaju čekati po 10, čak i 20 minuta i redovito kasne na posao i u škole.

Mi prvenstveno tražimo da se na barem jednom od četiri pružna prijelaza napravi podvožnjak ili da se otvori novi pružni prijelaz. Slali smo mnoge prijedloge gradskim uredima, no imamo osjećaj da tamo uvijek nastane nekakva blokada. Novaca u gradskom proračunu nikad nije bilo više, proračun je pun, ali izgleda da gradska vlast i dalje Sv. Klaru smatra rubnim naseljem i naše stanovnike građanima drugog reda i ne žele investirati ovdje", žali se Iličić.

Osim prijelaza, problem su ulice koje su jako uske te se na dijelovima niti ne može napraviti nogostup. Grad bi trebao od privatnih posjednika otkupiti dio zemljišta za proširenje ceste, no mnogi ne žele prodati. "Djeca, žene s kolicima, starci, biciklisti, svi su oni trenutno ugroženi u prometu. Zbog svega smo razmišljali i o tome da organiziramo prosvjed jer nam se građani stalno javljaju i vrše pritisak na nas", poručuje Iličić.

Urbanist: Dodir grada i sela na rubovima Zagreba nikada nije bio pravilno promišljen

Da je kvart kliznuo u urbanistički kaos slaže se i urbanist Leon Ladišić, koji smatra da je za svojevrsni sukob između interesa stanovnika i lokalne uprave Svete Klare s jedne strane te investitora s druge odgovoran nedostatak kvalitetnog urbanističkog plana na razini cijelog grada.

"Tijekom svoje povijesti, Zagreb je svojim rastom zahvatio niz prigradskih područja koja su originalno imala seoski karakter. Taj dodir grada i sela nikada nije ispravno urbanistički promišljen, pa se razvoj metropole nastavlja u potpuno kaotičnom obliku.

Bitno je razumjeti urbanu strukturu sela poput Svete Klare. To su obiteljske kuće organizirane oko uskih ulica nepravilnog rasporeda. Danas se na tamošnjem poljoprivrednom zemljištu dozvoljava glomazna gradnja, što uvelike povećava broj stanovnika bez ikakve urbane strategije. Niti se zadržava kvaliteta života na selu niti se stvara ugodan i funkcionalan gradski ambijent koji podržava veće gustoće stanovanja", kaže Ladišić.

"Sveta Klara je samo spavaonica"

Dodaje da u Svetoj Klari apsolutno vlada nedostatak javnih sadržaja, atraktivnih lokacija i zelenih površina. "Nema kulturnih ili komercijalnih funkcija koje bi razbile monotoniju obiteljskih kuća. Posebno nedostaje lokalni centar koji bi okupio zanimljive sadržaje i tako privukao stanovnike. Naselje Sveta Klara je potpuno monofunkcionalno, dakle ono je samo spavaonica", smatra urbanist.

Ladišića smo pitali i je li Grad pogriješio kada je investitorima dijelio građevinske dozvole šakom i kapom.

"Grad nije imao izbora pri izdavanju dozvola za gradnju na području Svete Klare. U našem podneblju struka i/ili gradska uprava ne mogu mnogo utjecati na projekt koji je u skladu s manjkavim zakonodavstvom i nedorečenim urbanim planovima. U Skandinaviji, primjerice, lokalna uprava ima više slobode pri izdavanju dozvola za gradnju, pa mogu odbiti projekt koji objektivno smanjuje kvalitetu gradskog prostora. Ipak, takvi mehanizmi ne mogu nadomjestiti loš prostorni plan.

Smatram da su naselja poput Svete Klare jedan od najvećih argumenata za hitno pokretanje izrade potpuno novog Urbanističkog plana Grada Zagreba. Iako su izmjene i dopune starog GUP-a neupitno korak u dobrom smjeru, samo potpuno novi urbanistički plan može ponuditi stratešku viziju budućeg razvoja prigradskih naselja", poručuje urbanist.