FRANCUSKI Senat podržao je plan za ograničavanje pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina, no oko načina provedbe postoji neslaganje s Nacionalnom skupštinom. Ova reforma, izglasana jučer, ključan je dio obećanja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i nadovezuje se na prijedlog koji je donji dom parlamenta iznio u siječnju, piše Euronews.

Neslaganje oko provedbe

Dva doma francuskog parlamenta imaju različite vizije zakona. Nacionalna skupština, koja je svoj prijedlog usvojila u siječnju, traži da platforme izbrišu sve postojeće račune djece mlađe od 15 godina te da odbiju registraciju novih korisnika ispod te dobne granice. Njihov prijedlog uključuje i zabranu korištenja mobilnih telefona u srednjim školama.

S druge strane, Senat predlaže dvostupanjski sustav. Jedna kategorija obuhvaćala bi platforme koje se smatraju štetnima za "fizički, mentalni ili moralni razvoj" djeteta, dok bi se drugoj kategoriji moglo pristupiti uz suglasnost roditelja. Prijedlog Senata također izuzima obrazovne platforme i internetske enciklopedije.

Zbog ovih razlika bit će potrebno pronaći kompromis, što bi moglo odgoditi stupanje zakona na snagu. Dodatni izazov predstavlja i metoda provjere dobi korisnika, o kojoj se još raspravlja, a uvođenje jedinstvenog sustava na razini EU-a ne očekuje se prije početka 2027. godine.

Francuski stav prema društvenim mrežama

Francuska se već dugo zalaže za stroža pravila koja se odnose na pristup djece ekranima i društvenim mrežama. Predsjednik Macron je u siječnju izjavio kako emocije djece i tinejdžera ne bi smjele biti "na prodaju ili predmet manipulacije američkih platformi i kineskih algoritama".

Zastupnici su još 2023. godine donijeli zakon koji je zahtijevao pristanak roditelja za otvaranje računa za mlađe od 15 godina, no on nikada nije zaživio jer je bio u suprotnosti s Aktom o digitalnim uslugama (DSA) Europske unije. Nakon što je EU prošle godine izmijenio svoje smjernice, države članice dobile su veću fleksibilnost u odlučivanju o vlastitim dobnim granicama, bilo da se radi o potpunoj zabrani ili o obvezi roditeljskog pristanka.

Europski i svjetski trend

Ovakvi potezi dio su šireg trenda. Australija je u prosincu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina, s ciljem zaštite od štetnog sadržaja i prekomjernog boravka pred ekranima.

I Europska unija potiče snažnije djelovanje na razini cijelog bloka. Europski parlament je u studenom predložio neobvezujuću rezoluciju kojom se preporučuje uvođenje jedinstvene minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za dijeljenje videosadržaja i AI asistentima. Prema tom prijedlogu, djeca u dobi od 13 do 16 godina mogla bi pristupiti platformama uz pristanak roditelja.