FRANCUSKA je na korak do usvajanja zakona o potpomognutom umiranju, nakon dugog i kontroverznog zakonodavnog puta koji je zagovarao predsjednik Emmanuel Macron. Očekuje se da će donji dom parlamenta, Nacionalna skupština, do kraja dana izglasati zakon, unatoč najavama kritičara da će se nastaviti boriti protiv njegovog stupanja na snagu, piše AFP.

No, izglasavanje ne znači kraj pravne procedure. Premijer Sebastien Lecornu zatražio je od francuskog Ustavnog vijeća, najvišeg ustavnog tijela u zemlji, da ispita zakon nakon što bude usvojen. Odluke Vijeća su obvezujuće, a ono može proglasiti zakon nevažećim ili izraziti rezerve prema pojedinim dijelovima.

Dug zakonodavni put

Put do konačnog glasanja bio je "maraton s preponama", izjavio je za AFP autor prijedloga zakona Olivier Falorni, bivši zastupnik koji je u međuvremenu postao gradonačelnik. Glasanje, kojem će i sam prisustvovati, "vrhunac je borbe" nakon "14 godina parlamentarnih bitaka o ovom pitanju", dodao je.

Zakon je lako prošao u Nacionalnoj skupštini, ali ga je odbio gornji dom, Senat. Vlada je potom iskoristila ustavnu mogućnost da donjem domu omogući donošenje konačne odluke bez suglasnosti Senata.

Iz Lecornuova ureda pojašnjeno je da je Ustavno vijeće pozvano jer zbog nedostatka rasprave u Senatu, kojim dominira desnica, tekst zakona nije nacrt koji "zadovoljava i težnje njegovih zagovornika i zabrinutosti onih koji su skeptični oko njegove provedbe".

Strogi uvjeti

Zakonu su se snažno protivili istaknuti članovi desne stranke Republikanci (LR), koja ima većinu u Senatu, poput predsjednika Senata Gerarda Larchera i bivšeg ministra unutarnjih poslova Bruna Retailleaua.

Zakon bi uspostavio pravo na potpomognuto umiranje pod strogim uvjetima. Pravo bi imale punoljetne osobe koje boluju od neizlječive bolesti, sposobne su donijeti odluku na "slobodan i informiran" način te trpe fizičku bol. Bol mora biti otporna na liječenje ili, prema procjeni pacijenta, nepodnošljiva, pri čemu je osoba odlučila prekinuti liječenje ili ga ne primati.

Liječnik bi provjeravao ispunjava li pacijent uvjete, potom bi kriterije procjenjivalo povjerenstvo, a konačnu odluku donosio bi liječnik samostalno. Pacijent bi mogao u bilo kojem trenutku povući pristanak.

Protivnici ne odustaju

Pacijent bi sam primijenio smrtonosnu tvar, osim u slučaju fizičke nemoći, kada bi mu pomogao zdravstveni djelatnik. Agnes Firmin Le Bodo, zastupnica desnog centra i bivša ministrica zdravstva koja je radila na prijedlogu zakona 2024. godine, smatra da će zakon "biti usvojen jer je uravnotežen".

Međutim, protivnici ne odustaju. Zastupnik Christophe Bentz iz krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje (RN) ocijenio je da tekst ostaje "vrlo opasan" i nosi rizik od "zlouporaba". Očekuje se da će vjerske skupine i udruge koje se protive eutanaziji prosvjedovati na dan glasanja u blizini Nacionalne skupštine.

Macron je zakon o potpomognutom umiranju obećao nakon reizbora 2022. godine, a ta se promjena smatra jednom od najvećih društvenih reformi u Francuskoj od legalizacije istospolnih brakova 2012. godine. Ako zakon stupi na snagu, Francuska će se pridružiti zemljama poput Nizozemske, Belgije, Švicarske i Kanade koje su već legalizirale potpomognuto umiranje.