Francuska tajnica za Europu: Perspektiva zapadnog Balkana u EU nije u pitanju

Francuska tajnica za Europu: Perspektiva zapadnog Balkana u EU nije u pitanju
Foto: EPA

FRANCUSKA ne dovodi u pitanje europsku perspektivu zapadnog Balkana, ali želi biti sigurna da uvjeti postavljeni za pregovore budu ispunjeni te da se sam proces pokaže korisnim i s dobrim rezultatima na terenu što je prije moguće, izjavila je u Zagrebu francuska državna tajnica za Europu Amelie de Montchalin.

Montchalin je to izjavila nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem, osvrćući se na odluku Pariza da na nedavno održanom Europskom vijeću ne podrži otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

"Francuska ima jasno stajalište o europskoj perspektivi zapadnog Balkana, predana je tome niz godina i to uopće ne dovodi u pitanje. Mi samo želimo biti sigurni da će uvjeti koji su postavljeni za otvaranje pregovora biti ispunjeni i stalo nam je da se sam proces pokaže kao koristan i ljudima donese prave rezultate, pravi ishod na terenu što je prije moguće", rekla je Montchalin.

Prema njezinim riječima, pregovarački proces nije puko ispunjavanje upitnika i to nije samo pravni i administrativni proces, nego proces koji donosi "europsku dodanu vrijednost na terenu".

"Proces pristupnih pregovora je vrlo dug, jako frustrirajući i to vidimo u Srbiji i Crnoj Gori, i svjedoci smo da ishod procesa koji je već sada vrlo dug nije na razini očekivanja tih zemalja i ljudi, kao niti na razini europskih očekivanja", ocijenila je francuska visoka dužnosnica, ističući da Francuska vidi "hitnu potrebu za snažnijim ekonomskim i društvenim razvojem te razvojem na području obrazovanja i inovacija". 

"I taj razvoj očekujemo sada, a ne za 15 godina", kazala je Montchalin.

Također je kazala da Francuska na Europskom vijeću održanom 17. i 18. listopada nije stavila veto niti na jednu odluku, nego da je bilo puno raznih stajališta o daljnjem proširenju EU-a i pristupanju zemalja u europski blok.

"To nije bio slučaj u kojem je Francuska bila sama protiv drugih i to nije način na koji radimo. Realnost je da na tim raspravama nije bilo konsenzusa", podsjetila je državna tajnica.

Što se tiče utjecaja stranih zemalja na regiju, kazala je da Europa mora raditi na svojoj suverenosti koja ne podrazumijeva samo vojnu moć nego je to i pitanje investicijskih kapaciteta i postavljanja svoje infrastrukture s europskim tvrtkama.

"Suverenost također znači biti sposoban djelovati zajednički. Strani se utjecaji događaju stalno, pa tako i u ovom trenutku. A događaju se i u zemljama EU-a i sam proces proširenja neće te utjecaje zaustaviti, oni neće nestati", kazala je Montchalin odbacivši kritike da je neotvaranje pregovara s dvije zemlje pogreška koju bi Europa mogla skupo platiti jer će u tom području porasti utjecaj globalnih sila poput Rusije, Kine i Turske.

Također smatra da izostanak zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom neće ugroziti europsku sigurnost.

Što se sigurnosti tiče, Montchalin smatra da EU mora znati analizirati svijet takav kakav je kako bi sama odlučila što će poduzeti.

"I da, imamo saveznike i nećemo to stalno raditi sami. Ali moramo imati jak, dosljedan, ujedinjen europski glas", poručila je i dodala da "SAD i Kina od nas očekuju da budemo snažni i moćni".

"Ujedinjeni možemo biti uistinu snažni i moramo prihvatiti tu snagu i moć", nastavila je i istaknula da je to za Francusku daleko relevantnije i učinkovitije od samog procesa proširenja.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron od početka svog mandata ne krije svoj stav da Europa nije spremna na još jedno proširenje te da prvo mora reformirati svoje institucije, a potom i stubokom reformirati pregovarački proces.

Također, osim Francuske, zadršku prema otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom pokazale su i Nizozemska i Danska te, kako tvrde poznavatelji stanja u Bruxellesu, još neke zemlje koje ne žele to otvoreno reći, nego sav teret blokade žele staviti na leđa Francuske.

Prema posljednjem Eurobarometru, 46 posto Europljana je protiv novog proširenja, 44 posto podržava pristupanje novih zemalja, a 10 posto se ne izjašnjava.

Hrvatska je na popis svojih prioriteta tijekom predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. stavila upravo proces daljnjeg proširenja Unije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara