FRANCUSKI kemičar Henri B. Kagan i japanski kemičar Kenso Soai dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju za 2026. godinu, objavila je danas Kraljevska švedska akademija znanosti.

Nagrađeni su za otkrića vezana uz takozvanu asimetričnu organsku sintezu, odnosno načine na koje se kemijske reakcije mogu usmjeriti tako da stvaraju pretežno samo jedan od dva moguća zrcalna oblika neke molekule. 

To je posebno važno u proizvodnji lijekova jer dvije molekule koje su po sastavu jednake, ali su jedna drugoj zrcalna slika, u ljudskom organizmu mogu djelovati potpuno različito.

Molekule poput lijeve i desne ruke

Pojednostavljeno, neke molekule postoje u dvije verzije koje se međusobno odnose poput lijeve i desne ruke. Izgledaju gotovo jednako, ali se ne mogu potpuno preklopiti.

U kemiji se ta osobina naziva kiralnost. Živi organizmi pritom često koriste samo jednu od dvije moguće verzije. Primjerice, proteini živih bića uglavnom su građeni od jednog zrcalnog oblika aminokiselina. Zašto je priroda odabrala upravo jednu "stranu" jedno je od velikih pitanja povezanih s nastankom života.

Takva razlika vrlo je važna i u farmaciji. Velik dio suvremenih lijekova sadrži kiralne molekule, pa kemičari pri njihovoj proizvodnji moraju moći precizno kontrolirati koji će zrcalni oblik nastati. 

Što je otkrio Kagan?

Kagan je pokazao da u takvim kemijskim reakcijama mogu postojati takozvani nelinearni učinci. Drugim riječima, vrlo mala početna prednost jednog zrcalnog oblika može dovesti do mnogo veće prevlasti tog oblika u konačnom proizvodu.

Organizatori Nobelove nagrade istaknuli su da je njegovo otkriće promijenilo način na koji kemičari razvijaju reakcije za proizvodnju lijekova, mirisa, aroma i novih materijala. 

Soai otkrio reakciju koja samu sebe pojačava

Soaijevo otkriće otišlo je još dalje. Razvio je reakciju u kojoj jednom nastala molekula djeluje kao katalizator za stvaranje novih molekula iste vrste i pritom sve više favorizira isti zrcalni oblik.

Taj proces naziva se asimetrična autokataliza, a danas je poznat i kao Soaijeva reakcija.

U eksperimentima se gotovo neprimjetna početna prednost jednog oblika mogla nakon nekoliko ciklusa pojačati do više od 99.5 posto istog zrcalnog oblika. 

Upravo zato Soaijev rad privlači pozornost i izvan klasične organske kemije. Pokazuje jedan mogući mehanizam kojim bi se vrlo mala početna neravnoteža među zrcalnim molekulama mogla s vremenom dramatično povećati, što bi moglo pomoći u proučavanju pitanja zašto život na Zemlji koristi gotovo isključivo određene zrcalne oblike svojih osnovnih građevnih molekula. 

Kraljevska švedska akademija Soaijevu je reakciju opisala kao jedan od najupečatljivijih kemijskih eksperimenata dosad izvedenih. 

Dijele 12 milijuna švedskih kruna

Ovogodišnja Nobelova nagrada za kemiju vrijedna je 12 milijuna švedskih kruna, odnosno oko 1,07 milijuna eura, a Kagan i Soai podijelit će nagradni iznos.

Dodjela nagrade održat će se tradicionalno 10. prosinca, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.