TRI NAJVAŽNIJE stvari koje je Mirko Galić imao za zadaću tijekom stupanja njegova ravnateljskog mandata na HRT-u na snagu bile su: depolitizacija HRT-ova programa, izvlačenje HRT-a iz financijskog minusa i rješavanje problema viška zaposlenika. Programsko vijeće HRT-a sutra će glasati o novom glavnom ravnatelju HRT-a, a o tome što je Galić tijekom svojeg sedmogodišnjeg mandata uspio postići (ili ne) za Index progovaraju najpoznatija HRT-ova zaštitna lica, kao i sam Galić.

Aktualna lica jedine javne televizije u Hrvata, te pokoji bivši zaposlenik iste, uglavnom se slažu oko jednoga: pozitivna strana Galićeva mandata je ta što je tijekom istoga barem u nekoj mjeri uspio ukloniti politiku s Prisavlja, a najviše mu se zamjera neuspjeh da smanji broj zaposlenika.

Latin: Priče o netransparentnom poslovanju obilježile su kraj Galićevog mandata i on će se s tim morati nositi

Denis Latin, voditelj i urednik popularne "Latinice", kaže nam kako ne vidi toliki problem u onome "o čemu svi pričaju", odnosno u smanjenju po nekima prevelikog broja HRT-ovih zaposlenika, koliko u sve većoj konkurenciji koju stvaraju komercijalne televizije, a koja program HRT-a srozava na nižu razinu: "Zbog pojave sve većeg broja komercijalnih televizija, mi smo program počeli puniti nekim sadržajima koji su u neku ruku i sramotni. Strani nam je program, po mom mišljenju, dosta loš, a informativnom programu nedostaje istraživačkog novinarstva", kaže Latin, kojega smo zamolili da nam prokomentira i nedavnu dodjelu Večernjakovih "Ekrana", na kojoj su se jasno vidjele sve veće tenzije među dvije konkurentske televizije - Nove TV i HRT-a.

"Nova TV je svakako zaslužila priznanje, prije svega zbog toga što su veliki dio novca uložili u domaću proizvodnju, a koja bi trebala biti obilježje jedne javne televizije kao što je HRT. Mi smo se što se tiče domaće produkcije srozali", kaže Latin, prokomentiravši također i sve veći "odljev" HRT-ovih voditelja na druge televizije. Latin tako kaže da se po pitanju zadržavanja kvalitetnih lica na HRT-u učinilo "dosta toga", no da bi se svakako moglo učiniti i više.

"U posljednjih godinu, dvije dana počele su kružiti priče o netransparentnim poslovima na HRT-u i korupciji, to je nešto što je obilježilo kraj Galićeva mandata i on će se s tim morati nositi.", zaključuje Latin.

Hloverka Novak-Srzić: Najveća Galićeva greška bila je prepuštanje Mariji Nemčić da vodi svoje privatne bitke s komercijalnim televizijama

O netransparentnom poslovanju i korupciji na HRT-u progovorila je i bivša voditeljica te televizije, Hloverka Novak-Srzić, koja je "prebjegla" na komercijalnu Novu TV učinila prije nekoliko mjeseci. Bivša voditeljica i urednica emisije "Otvoreno" kao novog ravnatelja HRT-a, kaže nam, vidi svaku osobu koja će zaustaviti netransparentno poslovanje i korupciju na istoj.

"Galić je posljednje dvije godine voditeljstvo nad HRT-om prepustio Mariji Nemčić koja je s komercijalnim televizijama vodila privatne bitke. Kao da je to njezina privatna televizija, Nemčić je njome u posljednje vrijeme programski i financijski upravljala kao da je ta televizija nešto što je ona dobila u naslijeđe od svoje majke. Ja koja sam tamo odrađivala javni sadržaj, radila sam u nemogućim uvjetima. HTV se pretvorio u kojekakve "Lude kuće" i "Kazalište u kući" gdje su otišli milijuni kuna u najgledanijim terminima kako bi se potukle komercijalne televizije ", kaže Novak-Srzić, zaključivši kako su komercijalni sadržaji čak i na javnoj televiziji neizbježni, no da je ovaj "debalans" koji se dogodio na HRT-u, nedopustiv.

Mislav Bago: Na izbor novog ravnatelja mogu utjecati jednako kao i na slanje prvog Hrvata na Mjesec

Aktualni voditelj HTV-ove emisije "Otvoreno" Mislav Bago nije imao želju pretjerano komentirati, kako sam kaže, "nešto na što nema apsolutno nikakvog utjecaja", te je samo kratko prokomentirao kako na izbor novog ravnatelja HRT-a može utjecati "kao i na slanje prvog Hrvata na Mjesec".

Aleksandar Stanković, voditelj emisije "Nedjeljom u 2" također nije željeo komentirati izbor novog ravnatelja HRT-a, a bivšem ravnatelju, kako kaže, osobno može biti samo zahvalan.

"U svakom slučaju, od Galića sam uvijek uživao potporu, pa i onda kada je politika pokušala utjecati na to da me se makne i da više ne radim to što radim, tako da mu s te strane mogu biti samo zahvalan. A što se tiče nekih negativnih stvari, mislim da on i sam sebi zamjera to što nije uspio smanjiti broj zaposlenih na HRT-u, za što pretpostavljam da će i novom ravnatelju svakako predstavljati jedan težak posao", kaže Stanković, dodavši kako nije stručnjak po tom pitanju, no da je čitao neka izvješća stranih kuća koje su na HRT-u radile analizu, a ista je pokazala da televizija broji 800 do 900 zaposlenika viška.

Galić: Bilo je grešaka i propusta, ja ne tražim mjesto među svecima

I sam Mirko Galić priznaje kako mu je jedan od većih propusta tijekom sedmogodišnjeg mandata bio taj što nije uspio "olakšati" HRT-ov, po svemu sudeći prekrcat brod, od viška posade.

"Uspio sam u uklanjanju politike s HRT-a, no unutrašnje restrukturiranje mi nije pošlo za rukom.", započinje u razgovoru za Index Galić, a na pitanje zašto, odgovara: "To nije samo stvar ljudi, nego mentaliteta. Teško je jednu takvu kuću nakon 50 godina zbog sve većeg broja komercijalnih televizija iznijeti na tržište.", zaključuje Galić, koji optužbe da HRT uporno krši zakonske odredbe o dozvoljenoj minutaži za propagandni program, ne shvaća previše ozbiljno.

"To je više psihološka i marketinška igra konkurenata, nego stvarno stanje. Trajanje emisija nekada se protegne i reklame koje su već unaprijed pripremljene pređu dozvoljenu minutažu za nekoliko sekundi, no ne radi se tu o nikakvoj ilegalnoj zaradi. Te optužbe su više jedna konkurenstka ljubomora nego stvarni problem. Mogli bismo i mi konkurentske televizije pitati poštuju li sva pravila, međutim nikada nam nije palo na pamet da to učinimo.", kaže Galić.

Upitan o tome kada je točno konačna odluka o odlasku s mjesta glavnog ravnatelja HRT-a "pala", budući da mu mandat istječe tek 2008. godine, a s obzirom na to da je glasine o njegovu odlasku u Pariz gdje će obavljati veleposlaničku dužnost ranije odlučno demantirao govorivši kako će svoj mandat do 2008. poštovati, Galić kratko odgovara: "Iz državnog vrha su o tome odlučili. Isto tako, dužnost glavnog ravnatelja mogao sam obavljati i do kraja mandata i ništa se ne bi promijenilo".

Odlazak bivšeg urednika emisije "Otvoreno" Tihomira Ladišića, koji je za vrijeme Galićeva mandata smijenjen s tog mjesta, jedna je od stvari koje su također obilježile mandat budućeg veleposlanika RH u Francuskoj. Žali li zbog takvih stvari?

"Žao mi je da je Tihomir otišao, ali drago mi je da je svoje izuzetne reporterske vrijednosti dokazao drugdje, žao mi je i zbog incidenta s Družijanićem i Rotimom, ali takvi slučajevi samo pokazuju da nitko nije savršen, bilo je i propusta i pogrešaka, ja ne tražim mjesto među svecima, i ja sam samo čovjek", zaključuje Galić, koji će posao glavnog ravnatelja HRT-a pamtiti kao "iznimno naporan i stresan".

Galićev zamjenik bit će poznat već sutra, kada će se održati razgovori sa svakim od pojedinih kandidata, a koji će izgledati tako da kandidat u deset minuta iznese svoju viziju upravljanja HRT-om, poslije čega mu članovi Vijeća mogu postavljati pitanja dvadeset minuta. Kandidati će izlaziti pred Vijeće abecednim redom, nakon čega slijedi tajni izbor glavnog ravnatelja HRT-a.

Podsjećamo, kandidati čije su molbe ušle u razmatranje su Andreja Feldman, Nikša Sviličić, Vanja Sutlić, Davor Kovačević, Mile Pešorda, Marijan Kostrenčić, Vjekoslav Krsnik, Nikola Kristić, Branimir Ježić, Darko Staklenac i Ante Rončević.

Branka Suvajac
Naslovna fotografija: Index/Mape