PREDSJEDNIK Zoran Milanović posljednji je put imao protokolarne obveze 29. prosinca prošle godine. Od tada se nije pojavljivao u javnosti, niti se oglasio o događajima koji su obilježili početak 2026. godine. Građanima nije posebno čestitao Novu godinu, kao što to nije činio ni ranijih godina, s iznimkom prošle, kada je bio u predizbornoj kampanji.

Na upit Indexa gdje se predsjednik trenutačno nalazi i gdje je proveo Novu godinu, iz Ureda predsjednika zasad ne žele odgovarati. Posljednja javno zabilježena predsjednička aktivnost dogodila se 29. prosinca, kada je Milanović primio predstavnike Hrvatskog plivačkog saveza, trenere i članove hrvatske plivačke reprezentacije koji su osvojili medalje na Europskom prvenstvu.

Važni međunarodni događaji bez predsjednikova komentara

Od tada do danas zbilo se više važnih međunarodnih događaja. SAD je izveo napad na Venezuelu, a venezuelski predsjednik Nicolas Maduro je uhićen i odveden iz zemlje. Europski čelnici objavili su zajedničku izjavu u kojoj poručuju da će braniti suverenitet Grenlanda, nakon posljednjih komentara američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem preuzimanju tog teritorija.

Održan je i sastanak takozvane Koalicije voljnih, koju čini 35 država. Sudionici su podržali deklaraciju u kojoj se navode "snažna sigurnosna jamstva za čvrst i trajan mir" u Ukrajini, uključujući i mogućnost raspoređivanja multinacionalnih snaga nakon prekida vatre.

"Neke zemlje će participirati sa snagama, koje bi u slučaju da dođe do prekida vatre i da se postigne dogovor bile u Ukrajini na terenu, a neke druge zemlje poput Hrvatske, koja neće slati svoje vojnike na ukrajinski teritorij, bi i dalje nastavile davati podršku Ukrajini kao što su to činile i dosad, političkim i diplomatskim naporima ili paketima vojne pomoći", rekao je na temu tog sastanka predsjednik vlade Andrej Plenković.

Predsjednik se nije očitovao na tu temu kao ni na jednu drugu. Od kraja prosinca do danas predsjednik se oglasio tek jednom, početkom ovog tjedna, i to na društvenim mrežama, gdje je hrvatskim građankama i građanima pravoslavne vjeroispovijesti čestitao Božić. 

Prošlu Novu godinu Milanović je proveo u Fužinama, u jeku predizborne kampanje. Tom je prilikom građanima uputio poruke o zdravlju te potrebi za uređenijom i poštenijom državom, a komentirao je i tadašnje aktualne političke događaje. U ranijim godinama predsjednik je znao biti aktivan već prvih dana siječnja.

Tako je, primjerice, početkom 2023. godine komentirao ulazak Hrvatske u Schengen i europodručje, dok je primjerice prvi dan 2021. proveo u Petrinji i Glini, nakon razornog potresa. Milanovićeva prethodnica Kolinda Grabar-Kitarović također nije bila transparentna oko dočeka Novih godina i aktivnostima u prvim danima siječnja. 

Tradicija novogodišnjih aktivnosti hrvatskih predsjednika

Grabar-Kitarović, bivša hrvatska predsjednica, običavala je tako proslaviti prelazak stare u novu godinu u SAD-u, a do danas nije jasno jesu li ti posjeti bili privatni ili službeni. Predsjednica, naime, nikada nije priložila dokumentaciju iz koje bi to bilo vidljivo, već su detalji posjeta SAD-u u njenom mandatu proglašeni državnom tajnom.

Upravo je Grabar-Kitarović prekinula tradiciju trojice predsjednika i to Franje Tuđmana, Stjepana Mesića i Ive Josipovića, oko dočeka Nove godine. Tuđman, Mesić i Josipović na Staru i Novu godinu imali su službeni protokol obilaska dežurnih službi, a kasnije i pozdrava vojnicima u misijama u stranim zemljama.

Tradiciju da predsjednici slave Novu godinu s "narodom" uveo je još prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je za Novu godinu obilazio dežurne službe i rodilišta. Stjepan Mesić preuzeo je tu praksu te uveo novu da se putem videolinka čestita Nova godina hrvatskim vojnicima u međunarodnim mirovnim operacijama.

Josipović je također svake godine obilazio dežurne službe, ponekad i u društvu predsjednika vlade, te se javljao vojnicima u stranim misijama putem videolinka.