Genetski izmijenjen kvasac omogućit će proizvodnju boljih vina
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NOVE vrste kvasca genetski izmijenjenih svojstava mogle bi omogućiti proizvodnju boljih vina, tvrde znanstvenici.
Širom svijeta stručnjaci za molekularnu biologiju istražuju DNK nastojeći poboljšati kakvoću vina, pa već danas mogu postići rijetke i poželjne okuse vina te ukloniti nepoželjne sastojke zbog kojih vino ima loš okus ili izaziva glavobolju, piše ´New Scientist´.
Sve do sada podrumari su malo pažnje posvećivali izmjenama samoga vina. Proizvodnja vina i biološki procesi koji su bitni za kakvoću vina zapravo nisu posve razjašnjeni, a znanstvenici se okreću kvascu jer on utječe na brojna ´organoleptička´ svojstva vina poput boje, okusa i arome, a metabolički procesi u kojima nastaju kemijske tvari odgovorne za spomenuta svojstva mogu se lako nadzirati.
Glavni kvasac koji se koristi za fermentaciju vina je Saccharomyces cerevisiae, koji se u laboratorijima za genetski inženjering koristi kao standardni organizam za obavljanje pokusa, pa ga znanstvenici dobro poznaju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Neki su znanstvenici već obavili ograničene pokuse s genetski izmijenjenim kvascem i uspjeli su popraviti razinu šećera u grožđu, a pokusni kvasci pomažu i pri uklanjanju neželjenih sastojaka vina zbog kojih ono može imati loš okus, izazivati glavobolju ili rak.
Većinu neželjenih svojstava vina izaziva prisutnost nepoželjnih bakterija, plijesni i kvasaca, pa su napori znanstvenika usmjereni na proizvodnju kvasca koji će uništiti te nepoželjne organizme.
Florian Bauer i njegovi kolege iz Instituta za biotehnologiju vina na Sveučilištu Stellenbosch u Južnoj Africi razvili su gene kvasca zahvaljujući kojima on ubija tri vrste bakterija i dvije vrste gljivica.
Većinu glavobolja koje vino izaziva dan poslije konzumiranja ne uzrokuje alkohol, nego tvari koje proizvode bakterije ili prisutnost sumpornog dioksida koji se koristi za uništavanje bakterija. Stoga bi proizvodnja kvasca koji zamjenjuje sumporni dioksid bio pravi pogodak.
Unatoč svim postignutim rezultatima s kvascem, Florian Bauer ne želi da se njihovi rezultati povezuju s genetski izmijenjenim organizmima i naglašava da se takvim kvascem može postići samo to da vino zadovoljava minimalne kriterije kakvoće. Za dobro će vino i dalje biti potrebno dobro grožđe i dobar vinar.
Monty Waldin, autor vodiča ´Organic Wine Guide´, sve napore uložene u proizvodnju kvasca izmijenjenih genetskih svojstava smatra suvremenom ludošću u nastojanju da se proizvede pretjerano čisto, tehnički savršeno vino, iznimne bistrine i okusa, ali bez ´karaktera´.
Širom svijeta stručnjaci za molekularnu biologiju istražuju DNK nastojeći poboljšati kakvoću vina, pa već danas mogu postići rijetke i poželjne okuse vina te ukloniti nepoželjne sastojke zbog kojih vino ima loš okus ili izaziva glavobolju, piše ´New Scientist´.
Sve do sada podrumari su malo pažnje posvećivali izmjenama samoga vina. Proizvodnja vina i biološki procesi koji su bitni za kakvoću vina zapravo nisu posve razjašnjeni, a znanstvenici se okreću kvascu jer on utječe na brojna ´organoleptička´ svojstva vina poput boje, okusa i arome, a metabolički procesi u kojima nastaju kemijske tvari odgovorne za spomenuta svojstva mogu se lako nadzirati.
Glavni kvasac koji se koristi za fermentaciju vina je Saccharomyces cerevisiae, koji se u laboratorijima za genetski inženjering koristi kao standardni organizam za obavljanje pokusa, pa ga znanstvenici dobro poznaju.
Većinu neželjenih svojstava vina izaziva prisutnost nepoželjnih bakterija, plijesni i kvasaca, pa su napori znanstvenika usmjereni na proizvodnju kvasca koji će uništiti te nepoželjne organizme.
Florian Bauer i njegovi kolege iz Instituta za biotehnologiju vina na Sveučilištu Stellenbosch u Južnoj Africi razvili su gene kvasca zahvaljujući kojima on ubija tri vrste bakterija i dvije vrste gljivica.
Većinu glavobolja koje vino izaziva dan poslije konzumiranja ne uzrokuje alkohol, nego tvari koje proizvode bakterije ili prisutnost sumpornog dioksida koji se koristi za uništavanje bakterija. Stoga bi proizvodnja kvasca koji zamjenjuje sumporni dioksid bio pravi pogodak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Unatoč svim postignutim rezultatima s kvascem, Florian Bauer ne želi da se njihovi rezultati povezuju s genetski izmijenjenim organizmima i naglašava da se takvim kvascem može postići samo to da vino zadovoljava minimalne kriterije kakvoće. Za dobro će vino i dalje biti potrebno dobro grožđe i dobar vinar.
Monty Waldin, autor vodiča ´Organic Wine Guide´, sve napore uložene u proizvodnju kvasca izmijenjenih genetskih svojstava smatra suvremenom ludošću u nastojanju da se proizvede pretjerano čisto, tehnički savršeno vino, iznimne bistrine i okusa, ali bez ´karaktera´.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati