VISINA ukupnih troškova kućanstva u velikoj mjeri ovisi i o potrošnji električne energije pojedinih kućanskih uređaja. Opremljenost kućanstava i starost pojedinih kućanskih uređaja u Hrvatskoj pokazuje da su moguće značajne uštede u potrošnji električne energije ukoliko se potrošači prilikom zamjene ili kupnje novih uređaja odluče i na kupnju nove generacije nešto skupljih uređaja koji troše manje električne energije.

Prema rezultatima ankete koju je u prosincu 2005. na 1000 ispitanika proveo GfK, približno 80% perilica u Hrvatskoj staro je do 10 godina. Preostalih 20% spada u grupu koju će se polako trebati zamijeniti novim uređajima, a najviše takvih ima u kućanstvima u Lici, Kordunu, Banovini te Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (od 27 do 32%).

Samostalna sušilica rublja koristi se u tek 5% kućanstava i većina ih je stara do 5 godina. Oko 4% kućanstava želi ovaj uređaj nabaviti u 2006.

Perilica posuđa je kućanski uređaj koji koristi približno 30% kućanstava i to češće u kućanstvima Istre s Primorjem i Dalmaciji (oko 43%), odnosno tamo gdje su ukupni mjesečni prihodi kućanstva iznad 8.500 kuna (oko 50%). 

Nešto preko 55% posjedovanih hladnjaka ima jedna vrata (oko 20% uopće nema odjeljak za zamrzavanje hrane, a 36% ima). Ostatak (45%) čine veći  kombinirani hladnjaci koji imaju dvoja vrata – tj. odvojene dijelove za čuvanje hrane i za zamrzavanje. Preko 20% kućanstava ima hladnjak čija starost  prelazi 10 godina.

Zamrzivač posjeduje 65% kućanstava, od čega većina ima zamrzivač u obliku škrinje (76%), a manji dio ima stojeći ormar za zamrzavnaje (24%). Ovo su uređaji i s najvećim udjelom aparata koji imaju preko 10 godina starosti (35%).

Ugradbene električne pećnice nalazimo danas tek u oko 16% kućanstava jer većina ima kompletan štednjak (el. ili plinski) s električnom pećnicom.

Klima uređaj je u novije vrijeme sve više prisutan i u kućanstvima - gotovo četvrtina kućanstava danas ima taj rashladni uređaj, a 90% ugrađenih staro je do 5 godina. Najčešće služe za hlađenje i grijanje (77%) a samo manji dio za hlađenje (23%).

Prikupljeni podaci pokazuju da kućanstva u Hrvatskoj imaju značajan broj velikih kućanskih uređaja. Ukoliko su već nabavila uređaje koji štede energiju ili se odluče na kupnju novih uređaja koji troše manje električne energije, izvjesno je da imaju manje mjesečne troškove za električnu energiju.

U odabiru novih ili zamjeni starih kućanskih  potrošačima bi u buduće od velike pomoći trebao biti Pravilnik o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja koji je u punoj primjeni od 1. svibnja  2006. godine. Jedan od glavnih ciljeva Pravilnika je upravo poticanje racionalnijeg  korištenja električne energije kupnjom energetski učinkovitih kućanskih uređaja.

U Hrvatskoj se upravo provodi Projekt Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i Globalnog fonda za okoliš za jačanje institucijskog kapaciteta za uklanjanje prepreka zemljama za implementaciju standarda i oznaka energetske učinkovitosti kućanskih uređaja u zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji (Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Turska).