Glas javnosti: Tuđman se na Brijunima raskomotio i laprdao

DOK SE srbijanski premijer Koštunica ovih dana pripremao za službeni posjet Zagrebu, beogradski dnevni list Glas javnosti, slučajno ili namjerno, odlučio je objaviti seriju tekstova posvećenih brijunskim razgovorima održanim krajem srpnja 1995. godine, neposredno pred operaciju "Oluja".

Tako je list u današnjem Internet izdanju pod naslovom "Udarite na Srbe tako da nestanu", i s nadnaslovom "Brijunski transkripti, genocid koji je Europa nijemo gledala" objavio transkript dijela razgovora koji su hrvatski čelnici, s tadašnjim predsjednikom Tuđmanom na čelu, vodili u Brijunima uoči operacije "Oluja".

Glas javnosti prije samog teksta transkripta donosi komentar koji nimalo ne priliči današnjoj izjavi hrvatskog i srbijanskog premijera Sanadera i Koštunice koji su se složili da dvije zemlje trebaju raditi na daljnjoj političkoj stabilizaciji ovih prostora.

Glas-ov komentar prenosimo u cijelosti uz prepravku sa srpskog na hrvatski jezik.

"U predvečerje "Oluje", 31. srpnja 1995. tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman u svojoj rezidenciji na Brijunima postrojio je vodeće generale Hrvatske vojske. Uz asistenciju Gojka Šuška, u to vrijeme ministra obrane, Tuđman i hrvatska časnička krema bacili su se na razradu posljednjih detalja dugo pripremanog općeg napada na Republiku Srpsku Krajinu, koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda. Misleći da će "povjerljivi" razgovori zauvijek ostati između zidova njegove rezidencije i sudionika brijunskog skupa, Tuđman se raskomotio i laprdao o svemu i svačemu, ne sluteći da će "nadahnute" analize zainteresirati i glavnu tužiteljicu Haškog tribunala Carlu Del Ponte.

Na osnovu snimljenih magnetofonskih vrpci sa "povijesnog" skupa, napravljeni su transkripti, koji su Haagu poslužili za istragu o zajedničkom zločinačkom poduhvatu. Protiv većine generala, uključujući i najtraženijeg hrvatskog haškog bjegunca Anta Gotovinu, podignuta je optužnica. Tuđmana je, ispostavit će se, zaobišla samo zato što je smrt bila brža. A da tog 31. srpnja ništa nije upućivalo na to svjedoče i zapisi sa skupa, koje u ovom i narednim brojevima prenosimo izvorno i u cjelini.

Razgovori su vođeni na srpskom jeziku hrvatskim narječjem i dalmatinskim dijalektom." - navodi Glas javnosti nakon čega u nastavku teksta objavljuje dio brijunskog transkripata.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara